U intervjuu za N1 odgovara na pitanja o lokalnim i globalnim krizama, ulozi religije u politici i budu\u0107nosti judeo-kr\u0161\u0107ansko-islamskog dijaloga.<\/p>\n
Dugo Vas nema u javnosti, ali oni koji Vas poznaju i vi\u0111aju svjedo\u010de da Va\u0161 intelekt i vedar duh prkose godinama i zdravstvenim izazovima. Kako se osje\u0107ate i \u010dime ispunjavate svoje vrijeme?<\/strong><\/p>\n Osje\u0107am se zahvalno i ispunjeno jer imam priliku posvetiti se onome \u0161to mi je oduvijek bilo va\u017eno, za \u0161to ranije \u010desto nisam imao dovoljno vremena. Molitva i meditacija zauzimaju posebno mjesto u mom \u017eivotu. Molitva mi pru\u017ea duhovnu snagu i povezanost s Bogom, a meditacija mi omogu\u0107uje ti\u0161inu i unutarnji mir, \u0161to su dragocjeni darovi. Osim toga, zna\u010dajan dio vremena posve\u0107ujem \u010ditanju knjiga koje me intelektualno oboga\u0107uju i poma\u017eu mi da uvijek unapre\u0111ujem razumijevanje na\u0161e historije i kulture. Trenutno \u010ditam Tugoslaviju Josipa Pejakovi\u0107a, njegovo \u017eivotno i testamentarno djelo koje na poseban na\u010din svjedo\u010di o na\u0161im prostorima i sudbinama ljudi. Po\u010da\u0161\u0107en sam kao \u010ditatelj i knjigom Posljednji Jugosloveni Jovana Vejnovi\u0107a, koja uvjerljivo prikazuje duh i nostalgiju jednog doba. I, na kraju, ponovno se vra\u0107am djelu Imaginarni Balkan Marije Todorove, koje nudi dubok uvid u percepciju Balkana izvan njegovih granica i sjajan predgovor autorice u prevodu Senade Kreso. I, kona\u010dno, \u010ditam djelo bosanskog franjevca Marinka Peji\u0107a, Kr\u0161\u0107ani u zemljama islama, veoma dokumentarno i zna\u010dajno \u0161tivo, a nedavno sam zapo\u010deo s \u010ditanjem Pisama Tomislava Jaki\u0107a.<\/p>\n Mnogo \u010ditate, kako Vas zdravlje slu\u017ei?<\/strong><\/em><\/p>\n Odr\u017eavam se u \u017eivotu zahvaljuju\u0107i Bogu, a uz podr\u0161ku fizioterapeuta i, ina\u010de, vrsnih doktora, neurologa i kardiologa, kao i franjeva\u010dke podr\u0161ke i podr\u0161ke ljudi okupljenih oko IMIC-a.<\/p>\n Kroz IMIC ste mnogo radili i za BiH, zemlju koja svojom povije\u0161\u0107u izazova i otpora poku\u0161ajima razjedinjavanja, opstaje i kao filozofska a ponekad mo\u017eda i teolo\u0161ka metafora zajedni\u0161tva. U \u010demu vidite njenu snagu i sposobnost?<\/strong><\/em><\/p>\n Bosna i Hercegovina \u0107e opstati kad ne bude ni Hrvatske ni Srbije, zato \u0161to je multietni\u010dka i multireligijska, ona je historijska \u010dinjenica, ba\u0161 kao \u0161to je i \u010dovje\u010danstvo kojega polovina pripada judeo-kr\u0161\u0107ansko-islamskoj civilizaciji, dijelom \u010dega je i BiH. Snaga ove zemlja da \u017eivi nije pitanje trenutnih politi\u010dkih okolnosti, ve\u0107 dublje istine o njoj, istine da zajedni\u0161tvo, ma koliko izazovno ponekada bilo, uvijek pronalazi na\u010din da nadvlada podjele i postane primjer nade za budu\u0107nost.<\/p>\n Za vrijeme Jugoslavije fra Marko Or\u0161oli\u0107, bio je tajnik sve\u0107eni\u010dkog Udru\u017eenja Dobri pastir, kasnije preina\u010denog u Udru\u017eenje katoli\u010dkih vjerskih slu\u017ebenika aktivno rade\u0107i na uskla\u0111ivanju stale\u0161kih i dru\u0161tvenih interesa u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji, \u0161to mu je donijelo epitet \u201ccrvenog fratra\u201d. No, njegova misija bila je op\u0107e dobro, pa je i prvi sve\u0107enik ovjekovje\u010den \u0160estoaprilskom nagradom Grada Sarajeva za javni doprinos kulturi glavnog grada. Osniva\u010d je Internacionalnog multireligijskog interkulturnog centra \u201cZajedno\u201d, organizacije koja je stekla me\u0111unarodni ugled. Autor je niza knjiga, me\u0111u kojima se isti\u010du radovi o odnosu religije i politike, te je dobitnik vi\u0161e priznanja za promicanje mira i ljudskih prava.<\/p><\/blockquote>\n Za\u0161to je izazovno?<\/strong><\/em><\/p>\n Blaise Pascal ka\u017ee da u \u010dovjeku \u010du\u010di pola an\u0111eo, pola \u0111avo; dakle pola \u0161ejtan, pola melek. Zato je svaki trenutak va\u017ean da se moramo opredijeliti za dobro i tako svaka generacija ljudi \u2013 iznova, ispo\u010detka.<\/p>\n Va\u0161 na\u010din govora, uvijek iskren i privr\u017een pravdi i miru, ipak nije uvijek bio rado prihva\u0107en, ali ste ostali dosljedni u svom svjetonazoru. Kako biste ga opisali?<\/strong><\/em><\/p>\n Moj svjetonazor je vrlo jednostavan \u2013 temelji se na kr\u0161\u0107anstvu, ali i na dubokoj osjetljivosti prema dru\u0161tvenoj stvarnosti. Vjerujem da kr\u0161\u0107anstvo, kao i svaka druga religija, ima zadatak pobolj\u0161ati svijet u kojem \u017eivimo. Me\u0111utim, isto tako vjerujem da religija ne smije biti normativni okvir u javnome \u017eivotu, ve\u0107 isklju\u010divo inspirativna snaga. Norma, koja vodi dru\u0161tvo, trebaju biti razum i racionalnost; samo kroz njih mo\u017eemo graditi pravedno i mirno dru\u0161tvo u kojem svi imaju jednaka prava i prilike. Drugim rije\u010dima, ni Biblija ni Kur'an kao ni druge svete knjige nisu partijsko-politi\u010dki, nego vjerski programi.<\/p>\n Kako komentirate kvalifikacije kriti\u010dara koji Vas vide \u201ccrvenim fratrom\u201d zbog Va\u0161eg odnosa prema biv\u0161em sistemu?<\/strong><\/em><\/p>\n Nikada me nisu optere\u0107ivale te etikete. Razumijem da su takve kvalifikacije dolazile iz mog intenzivnog dijaloga s marksistima, socijalistima, pa \u010dak i komunistima. Ako me neko naziva \u201ccrvenim fratrom\u201d, to je odraz njihove percepcije, a ja nemam razloga protiviti se tome \u2013 ispod ko\u017ee sam sasvim sigurno crven. U biv\u0161em socijalisti\u010dkom sistemu nisam bio samo lojalan, ve\u0107 sam aktivno doprinosio uskla\u0111ivanju op\u0107e-dru\u0161tvenih sa stale\u0161kim interesima, osobito kroz svoju funkciju tajnika sve\u0107eni\u010dkog udru\u017eenja Dobri pastir.<\/p>\n Pokojni Predrag Matvejevi\u0107, Va\u0161 prijatelj, nazvao Vas je jednom prilikom i marksistom.<\/strong><\/em><\/p>\n Ja mu nisam odgovarao te 1972. godine, a sada mogu mirne du\u0161e re\u0107i da sam marksolog jer dvjesta godina poslije Marxovog ro\u0111enja \u2013 njegova misao ostaje va\u017ena za osvjetljavanje politi\u010dko-ekonomskog trenutka.<\/p>\n Za\u0161to marksolog, a ne marksist?<\/strong><\/em><\/p>\n Marksolog je \u010dovjek koji prou\u010dava marksizam, a biti marksist je stvar ideolo\u0161kog opredjeljenja.<\/p>\n Vratimo se na ulogu Dobrog pastira. Jeste li zadovoljni svojim doprinosom i kakav je, prema Va\u0161em mi\u0161ljenju, bio odnos Tita prema vjerskim pitanjima?<\/strong><\/em><\/p>\n Tito je, osobito nakon raskida sa Staljinom, pokazivao razumijevanje za vjerska pitanja. Primjer toga je i susret delegacije Provincije Bosne Srebrene s njim u rujnu 1949. godine. Provincijal, rektor Franjeva\u010dke bogoslovije i direktor Gimnazije u Visokom izrazili su tada lojalnost zakonitim vlastima te iskazali spremnost sudjelovanja u izgradnji novog dru\u0161tva. Cilj je bio stvaranje okru\u017eenja u kojem \u0107e sve\u0107enici u\u017eivati jednaka prava bez privilegija i ispunjavati du\u017enosti bez diskriminacije.<\/p>\n Kakvo je mjesto religije u dana\u0161njem dru\u0161tvu i treba li vi\u0161e teologije oslobo\u0111enja u turbulentnim vremenima?<\/strong><\/em><\/p>\n Prethodni sistem marginalizirao je religiju, tretiraju\u0107i je kao formalno slobodnu, ali su\u0161tinski podcijenjenu \u2013 i to je bila velika pogre\u0161ka \u2013 jer religija sa sobom nosi mnogo humanisti\u010dkih potencijala. Danas je pak religija suo\u010dena s novim izazovima i, ba\u0161 tako, potrebna je teologija oslobo\u0111enja kako bi se dublje razumjela njena uloga u konkretnim dru\u0161tvenim okolnostima. Kao \u0161to je rekao nadbiskup Helder Camara: \u201cKada nahranim siroma\u0161ne, nazivaju me svecem, a kad im ka\u017eem za\u0161to su siroma\u0161ni, nazivaju me komunistom.\u201d Na\u017ealost, teologija oslobo\u0111enja u na\u0161em dru\u0161tvu ostaje malo poznata. Umjesto nje, sve vi\u0161e prevladavaju novi karizmati\u010dki pokreti u kr\u0161\u0107anstvu koji \u010desto zanemaruju stvarnost, prevladavaju prakse koje religiju vide samo kao tradiciju ili emociju, a ona je vi\u0161e prakti\u010dna filozofija \u017eivljenja. Ravnote\u017ea se ostvaruje onda kada \u010dovjek \u201erazroko\u201c ne gleda jednim okom prema nebu, a drugim prema zemlji. A pozvani smo na to da stojimo \u010dvrsto na zemlji, da svaki \u010dovjek bude svjestan stvarnosti koja ga okru\u017euje, ali svakako s pogledom usmjerenim prema nebu.<\/p>\n Balkanski politi\u010dari ne gledaju ba\u0161 prema nebu, vi\u0161e prema vlastitim d\u017eepovima, a religiju i nebo, kad je potrebno, koriste kao paravan za korupciju \u2013 jesu li izgubili moralni kompas i vode li nas u etno-nacionalisti\u010dki ambis?<\/strong><\/em><\/p>\n Apsolutno, takvi politi\u010dari vode dru\u0161tvo u etno-nacionalisti\u010dki ambis. Ne samo da zloupotrebljavaju vjerske identitete za osobne interese, ve\u0107 ne razumiju suvremene dru\u0161tvene trendove utemeljene na ljudskim pravima. Etnos i nacija proizlaze iz ljudskih prava, a ne obrnuto. Kada se ljudska prava podrede etni\u010dkim i nacionalnim interesima, gubi se osnova za moderno i inkluzivno dru\u0161tvo.<\/p>\n Izmaknemo li se iz regionalnog konteksta, situacija je jo\u0161 te\u017ea \u2013 ratovi na Bliskom Istoku, Ukrajini, postali su ljudima \u2013 na\u017ealost \u2013 navika iz dnevnih vijesti.<\/strong><\/em><\/p>\n Rat u Ukrajini je, prije svega, pitanje karaktera re\u017eima u Rusiji i \u0161ireg me\u0111unarodnog konteksta. Me\u0111unarodna zajednica nije odigrala svoju ulogu kako treba, po\u010dev\u0161i od Budimpe\u0161tanskog sporazuma iz 1994., kojim je ukrajinsko nuklearno naoru\u017eanje predano Moskvi, s \u010dime su se slo\u017eile Velika Britanija i SAD. Nedostatak odgovornosti u provedbi sporazuma pokazuje kako se u geopoliti\u010dkim igrama ignoriraju i previ\u0111aju dugoro\u010dne posljedice.<\/p>\n A Bliski Istok? Mo\u017ee li Vatikan imati pozitivnu ulogu u rje\u0161avanju sukoba?<\/strong><\/em><\/p>\n Svakako mo\u017ee, a Vatikan to ve\u0107 na odre\u0111en na\u010din i \u010dini. Papa Franjo kontinuirano zagovara mirno rje\u0161avanje sukoba kroz dijalog, osobito me\u0111ureligijski dijalog. Mir me\u0111u religijama, judeo-kr\u0161\u0107ansko-islamski dijalog, klju\u010d je za mir u svijetu, kako je to rekao teolog Hans K\u00fcng: Nema mira u svijetu bez mira me\u0111u religijama. Vatikan, stoga, ima priliku i historijsku odgovornost da promovira dijalog kao sredstvo za pomirenje.<\/p>\n Izvor: n1info.ba<\/strong><\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Za N1 govori fra Marko Or\u0161oli\u0107, franjevac, teolog, politolog i histori\u010dar, intelektualac koji iza sebe ima desetlje\u0107a anga\u017emana u izazovnim vremenima. Ro\u0111en 1943. u Tolisi kod Ora\u0161ja, fra Marko je franjeva\u010dki vje\u010dni zavjet polo\u017eio 1968. godine u Njema\u010dkoj. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1014,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[92,43],"class_list":["post-1013","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-iz-medija","tag-fra-marko-orsolic","tag-interview"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1013","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1013"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1013\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1015,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1013\/revisions\/1015"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1014"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1013"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1013"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1013"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}