{"id":1022,"date":"2025-12-04T01:55:09","date_gmt":"2025-12-04T00:55:09","guid":{"rendered":"https:\/\/imic.ba\/portal\/?p=1022"},"modified":"2025-12-04T02:16:06","modified_gmt":"2025-12-04T01:16:06","slug":"incijativa-vjernice-u-izgradnji-mira-i-sigurnosti-u-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/imic.ba\/portal\/incijativa-vjernice-u-izgradnji-mira-i-sigurnosti-u-bih\/","title":{"rendered":"INCIJATIVA: Vjernice u izgradnji mira i sigurnosti u BiH"},"content":{"rendered":"<p>Ravnopravno i zna\u010dajno sudjelovanje \u017eena na svim razinama mirovnih procesa, sigurnosti i dono\u0161enja odluka klju\u010dno je za postizanje odr\u017eivog mira i globalne sigurnosti. Implementacija agende \u017dene, mir i sigurnost (\u017dMS) u Bosni i Hercegovini predstavlja moralnu i strate\u0161ku obavezu, jer ulaganjem u inicijative \u017dMS kroz politike i programe, ula\u017ee se u odr\u017eivi mir, sigurnost i ekonomsku stabilnost. Rezolucija 1325 o \u017eenama, miru i sigurnosti (Rezolucija) usvojena 2000. godine priznaje \u017eene, ne samo kao \u017ertve nasilja, ve\u0107 kao aktivne graditeljice mira \u0161to je u skladu sa univerzalnim vrijednostima sekularne i religijske provenijencije (dostojanstvo, suosje\u0107anje, bri\u017enost, pravednost, milost, ljubav, pomirenje, pra\u0161tanje, solidarnost&#8230;)<\/p>\n<p>Projekat \u201e\u017dene vode put prema miru i sigurnosti u Bosni i Hercegovini\u201d, koji vodi stalna koordinatorica Ujedinjenih naroda u BiH, a zajedni\u010dki provode UN Women, IOM i UNFPA uz podr\u0161ku Fonda generalnog tajnika UN-a za izgradnju mira, ima za cilj unaprijediti agendu \u017dene, mir i sigurnost (\u017dMS) kroz ja\u010danje uloge \u017eena u odr\u017eavanju mira i procesa dru\u0161tvene kohezije te pobolj\u0161anje pru\u017eanja usluga za \u017eene pogo\u0111ene sukobom i marginalizirane \u017eene u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n<p>Kao dio UNFPA akcionog plana crkve i religijske zajednice a posebno \u017eene u religijskim zajdnicama prepoznate su kao va\u017eni akeri\/ke u izgradnji mira i provedbi agende \u017dMS, jer mogu ponuditi alternativne na\u010dine podr\u0161ke pre\u017eivjelima CRSV i njihovoj djeci kroz lije\u010denje trauma i obnovu povjerenje i ja\u010danje partnerstva sa drugim dru\u0161venim akterima.<\/p>\n<h4><strong>1. Va\u017enost religijske perspektive u izgradnji mira<\/strong><\/h4>\n<p>\u2022 Religije i religijski lideri imaju visoku dru\u0161tvenu legitimnost (PEW research) , \u0161to ih \u010dini va\u017enim akterima za podizanje svijesti, promicanje tolerancije i rodne ravnopravnosti.<br \/>\n\u2022 Crkve i religijske zajednice imaju infrastrukturu za djelovanje i posredovanje znanja i aktivizma i mogu mobilizirati ljude za dobro.<br \/>\n\u2022 Religijske tradicije imaju eti\u010dki okvir i teolo\u0161ke argumente kojima se mogu oja\u010dati poruke koje promi\u010du pravdu, pravi\u010dnost, ravnopravnost, solidarnosti i mir.<\/p>\n<p>Crkve i religijske zajednice posjeduju ogroman simboli\u010dki, moralni i dru\u0161tveni kapital i utjecaj koji se mo\u017ee usmjeriti ka afirmaciji mira, pravde i rodne ravnopravnosti. Kada crkve i druge institucije prepoznaju i osna\u017euju \u017eene kao ravnopravne akterke unutar svojih struktura, dolazi do zna\u010dajne transformacije u ulozi religije u dru\u0161tvu koja treba da inspirira i poti\u010de na dobro, pravdu i mir. U takvom okviru, \u017eene vi\u0161e nisu isklju\u010divo pasivne vjernice, ve\u0107 aktivne mirotvorke, edukatorice koje prenose znanje novim generacijama, liderice koje odlu\u010duju o prioritetima svojih zajednica zajedno sa mu\u0161karcima te duhovne u\u010diteljice koje oblikuju eti\u010dke narative.<\/p>\n<h4><strong>2. Inicijativa Vjernice u izgradnji mira je strukturirana kroz klju\u010dne smjernice:<\/strong><\/h4>\n<p><strong>2.1. Sudjelovanje<\/strong><\/p>\n<p>Rezolucija jasno nagla\u0161ava da je puno, ravnopravno i zna\u010dajno sudjelovanje \u017eena u procesima dono\u0161enja odluka temelj za odr\u017eivi mir i sigurnost. To uklju\u010duje njihovu aktivnu ulogu u oblikovanju politika, programa i akcija ne samo na razini dr\u017eavnih institucija, nego i unutar lokalnih zajednica. Posebno je va\u017eno istaknuti religijske zajednice i crkve, koje imaju sna\u017ean utjecaj na dru\u0161tvene norme, vrijednosti i pona\u0161anja. Uklju\u010divanje \u017eena u vo\u0111enje i sudjelovanje u aktivnostima religijskih institucija doprinosi izgradnji pravednijih i inkluzivnijih dru\u0161tava. Njihov glas mo\u017ee biti klju\u010dan u poticanju dijaloga, smanjenju rodnih stereotipa, promicanju nenasilnih vrijednosti te izgradnji povjerenja izme\u0111u podijeljenih zajednica. Kada \u017eene preuzmu aktivnu ulogu u religijskim strukturama, otvaraju se dodatni prostori za integraciju perspektiva \u017eena u procese pomirenja i dru\u0161tvene kohezije, \u010dime se osna\u017euje cijela zajednica.<\/p>\n<p><strong>2.2. Prevencija i odgovor na nasilje nad \u017eenama u dru\u0161tvu i religijskim zajednicama<\/strong><\/p>\n<p>Jedan od klju\u010dnih stupova Rezolucije odnosi se na prevenciju nasilja nad \u017eenama i djevojkama, kao i na u\u010dinkovite mehanizme odgovora. Nasilje, uklju\u010duju\u0107i i rodno uvjetovano nasilje te seksualno nasilje povezano sa sukobima (CRSV), predstavlja ozbiljnu prijetnju miru, sigurnosti i dru\u0161tvenoj koheziji. Religijske institucije posjeduju sna\u017ean moralni autoritet i mogu djelovati kao platforme za promicanje nulte tolerancije na nasilje. Kada religijski lideri jasno i javno osude nasilje nad \u017eenama, \u0161alju sna\u017enu poruku cijeloj zajednici o neprihvatljivosti takvih djela. Osim toga, religijske zajednice mogu biti klju\u010dni partneri u pru\u017eanju psihosocijalne i duhovne podr\u0161ke \u017eenama koje su pre\u017eivjele nasilje.<\/p>\n<p>Preventivne mjere uklju\u010duju:<br \/>\n\u2022 edukaciju unutar religijskih zajednica o dostojanstvu osobe, pravdi i pravi\u010dnosti<br \/>\n\u2022 osna\u017eivanje \u017eena da prijave nasilje i potra\u017ee pomo\u0107,<br \/>\n\u2022 uspostavljanje suradnje izme\u0111u religijskih institucija i civilnog sektora radi kreiranja sigurnih mehanizama podr\u0161ke,<br \/>\n\u2022 razvijanje programa rada s mu\u0161karcima i dje\u010dacima u zajednici, kako bi se promicala kultura nenasilja i po\u0161tovanja.<\/p>\n<p>Odgovor na nasilje treba biti sveobuhvatan i multisektorski &#8211; da uklju\u010duje pravnu za\u0161titu, zdravstvenu i psihosocijalnu podr\u0161ku te sigurne prostore za \u017eene i djevojke. Religijske zajednice, svojim utjecajem i resursima, mogu postati most izme\u0111u formalnih institucija i \u017eena u potrebi, \u010dime doprinose smanjenju stigmatizacije i ja\u010danju dru\u0161tvene solidarnosti.<\/p>\n<p><strong>2.3. Izgradnja kapaciteta za mirovni aktivizam u religijskim zajednicama i senzibilizacija za CRSV<\/strong><\/p>\n<p>Religijske zajednice imaju zna\u010dajnu ulogu u oblikovanju vrijednosti, stavova i pona\u0161anja unutar dru\u0161tva, pa stoga i veliki potencijal da postanu klju\u010dni akteri u promociji mira i rodne ravnopravnosti. Izgradnja kapaciteta za mirovni aktivizam unutar tih zajednica zna\u010di osna\u017eivanje religijskih lidera, \u017eena i mladih kako bi mogli aktivno doprinositi prevenciji sukoba, pomirenju i izgradnji dru\u0161tvenog povjerenja.<\/p>\n<p>Jedno od najosjetljivijih podru\u010dja koje zahtijeva posebnu pa\u017enju jest senzibilizacija za seksualno nasilje povezano sa sukobima CRSV (Conflict Related Sexual Violence). Prepoznato je da CRSV ostavlja duboke individualne i kolektivne traume koje mogu dugoro\u010dno destabilizirati zajednice.<\/p>\n<p>Religijske institucije, svojim moralnim autoritetom i prisutno\u0161\u0107u na terenu, mogu pru\u017eiti jedinstvenu podr\u0161ku u procesima lije\u010denja i dru\u0161tvene reintegracije pre\u017eivjelih.<\/p>\n<p>Izgradnja kapaciteta podrazumijeva:<\/p>\n<p>Edukaciju religijskih lidera\/ica i \u010dlanova\/ca zajednice o CRSV-u, njegovim posljedicama i va\u017enosti prevencije, uz nagla\u0161avanje ljudskih prava i dostojanstva \u017ertava.<br \/>\n\u2022 Razvoj prakti\u010dnih alata i programa osposobljavanja za religijske institucije koji im omogu\u0107avaju aktivno sudjelovanje u mirovnim inicijativama i podr\u0161ku pre\u017eivjelima.<br \/>\n\u2022 Uklju\u010divanje \u017eena unutar religijskih zajednica u vo\u0111enje inicijativa mirovnog aktivizma, kako bi se njihov glas i iskustvo valorizirali u procesima dono\u0161enja odluka.<br \/>\n\u2022 Podizanje svijesti unutar zajednica kroz propovijedi, me\u0111ureligijske dijaloge i zajedni\u010dke akcije koje promoviraju nultu toleranciju na nasilje i stigmatizaciju pre\u017eivjelih.<br \/>\n\u2022 Suradnju s civilnim sektorom i institucijama, radi osiguravanja sveobuhvatne podr\u0161ke \u017eenama pogo\u0111enim CRSV-om, od pravne i zdravstvene za\u0161tite do duhovne i psihosocijalne pomo\u0107i.<\/p>\n<p><strong>2.4. Uspostava savezni\u0161tava izme\u0111u crkava i religijskih zajednica i mirovnih inicijativa<\/strong><\/p>\n<p>Uspostava sna\u017enih savezni\u0161tava izme\u0111u crkava i religijskih zajednica i razli\u010ditih mirovnih inicijativa predstavlja jedan od klju\u010dnih koraka u ostvarivanju ciljeva Rezolucije. Religijske institucije imaju duboko ukorijenjen utjecaj u dru\u0161tvu, oblikuju vrijednosti, pona\u0161anja i dru\u0161tvene norme \u0161to ih \u010dini nezaobilaznim partnerima u procesima izgradnje mira. S druge strane, mirovne inicijative raspola\u017eu stru\u010dnim znanjem, metodologijama i me\u0111unarodnim okvirima za promicanje pomirenja, za\u0161tite ljudskih prava i rodne ravnopravnosti.<\/p>\n<p>Kada se ova dva aktera pove\u017eu, nastaje sinergija koja mo\u017ee multiplicirati u\u010dinke na terenu. Religijski lideri, kao moralni autoriteti, mogu legitimirati i osna\u017eiti poruke mirovnih inicijativa, dok mirovne organizacije mogu religijskim zajednicama ponuditi alate i resurse za strukturiraniji anga\u017eman u procesima pomirenja.<\/p>\n<p>Savezni\u0161tava se mogu graditi preko:<br \/>\n\u2022 zajedni\u010dkih platformi za dijalog, koje povezuju religijske lidere, \u017eene i mlade s predstavnicima mirovnih inicijativa.<br \/>\n\u2022 partnerstava u obrazovanju kroz koje se religijskim zajednicama nude treninzi o mirovnim praksama, rodnoj ravnopravnosti i ljudskim pravima.<br \/>\n\u2022 koordiniranih kampanja, u kojima religijski lideri koriste svoje propovjedaonice i mre\u017ee za promicanje poruka tolerancije, nenasilja i dru\u0161tvene kohezije.<br \/>\n\u2022 Zajedni\u010dkih odgovora na krize, poput podr\u0161ke raseljenim osobama, pru\u017eanja pomo\u0107i \u017ertvama nasilja ili posredovanja u lokalnim sukobima.<br \/>\n\u2022 Uklju\u010divanja \u017eena i marginaliziranih skupina u me\u0111usektorska partnerstva, \u010dime se osigurava da savezni\u0161tva budu inkluzivna i u skladu s principima Rezolucije.<\/p>\n<p>Ovakva savezni\u0161tva mogu zna\u010dajno doprinositi odr\u017eivom miru i stabilnosti u BiH, jer povezuju duhovne i moralne vrijednosti religijskih zajednica s tehni\u010dkim znanjima i politi\u010dkim alatima mirovnih inicijativa.<\/p>\n<p><strong>2.5. Integracija i institucionalizacija na\u010dela \u017dMS agende u programe religijskih zajednica<\/strong><\/p>\n<p>Integracija i institucionalizacija na\u010dela \u017dene, mir i sigurnost (\u017dMS) unutar programa religijskih zajednica od iznimne je va\u017enosti za dugoro\u010dnu odr\u017eivost mirovnih procesa i ja\u010danje rodne ravnopravnosti u dru\u0161tvu. Religijske zajednice imaju duboko ukorijenjen autoritet, oblikuju moralne vrijednosti i dru\u0161tvene norme te posjeduju kapacitet doprijeti do razli\u010ditih slojeva stanovni\u0161tva, uklju\u010duju\u0107i najranjivije skupine. Upravo zbog toga njihova uklju\u010denost u provedbu \u017dMS agende mo\u017ee zna\u010dajno doprinijeti stvaranju inkluzivnijih i pravednijih dru\u0161tava.<\/p>\n<p>Integracija podrazumijeva:<br \/>\n\u2022 Uvo\u0111enje rodne perspektive u teolo\u0161ke i obrazovne programe crkava i religijskih institucija, \u010dime se poti\u010de razumijevanje uloge \u017eena u mirovnim procesima i njihova vrijednost u dru\u0161tvenoj koheziji.<br \/>\n\u2022 Formalizacija \u017dMS na\u010dela u strategije i programe crkava i religijskih zajednica, tako da promicanje ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca postane sastavni dio njihovih aktivnosti, a ne privremena ili ad hoc inicijativa.<br \/>\n\u2022 Razvijanje kapaciteta religijskih lidera i struktura za provedbu rodno osjetljivih programa, uklju\u010duju\u0107i obuku o prevenciji rodno uvjetovanog nasilja, CRSV-a i izgradnji kulture mira.<br \/>\n\u2022 Integracija \u017dMS vrijednosti u pastoralni i karitativni rad, kako bi se \u017eene pogo\u0111ene sukobima, siroma\u0161tvom ili marginalizacijom prepoznale kao aktivne sudionice u procesu pomirenja i izgradnje povjerenja.<br \/>\n\u2022 Sustavno uklju\u010divanje \u017eena u odlu\u010divanje unutar religijskih zajednica, \u010dime se otvara prostor za njihovo liderstvo i prepoznavanje njihovog doprinosa kao ravnopravnih partnera.<\/p>\n<p>Kada se \u017dMS na\u010dela institucionaliziraju, ona postaju trajni standard djelovanja, od propovijedi i duhovnog savjetovanja do me\u0111ureligijskih dijaloga i humanitarnih inicijativa. Time religijske zajednice ne samo da doprinose ostvarivanju ciljeva Rezolucije, ve\u0107 i ja\u010daju svoj kredibilitet kao klju\u010dni partneri u izgradnji mira, za\u0161titi ljudskih prava i promicanju dru\u0161tvene pravednosti.<\/p>\n<h4><strong>3. Religijski resursi kao potencija i inspiracija (konkretni koraci na terenu):<\/strong><\/h4>\n<p>\u2022 Buditi inspiraciju za gra\u0111anski i religijski motiviran aktivizam kroz primjere hrabrih \u017eena, mirotvorki iz povijesti (va\u017ene li\u010dnosti koje su snagom vjere pomicale granice i gradile bolje i pravednije dru\u0161tvo)<br \/>\n\u2022 Pokazati snagu \u017eena u promicanju klju\u010dnih eti\u010dkih vrijednosti utemeljenih u religijama i u me\u0111unarodnom pravnom okviru, kroz primjere mirovnih me\u0111unarodnih inicijativa koje su predvodile \u017eene (primjer katoli\u010dkih \u010dasnih sestara, Nuns on the bus, https:\/\/www.nunsonthebus.org\/)<br \/>\n\u2022 Pokazati izvanrednu ljudskost i hrabrost u za\u0161titi slabijih, obespravljenih i za\u0161titi prirode kroz primjere Nobelovki koje su dobike nagradu za mirovno djelovanje, https:\/\/www.nobelpeaceprize.org\/nobel-peace-prize\/about-the-nobel-peace-prize\/women-laureates<br \/>\n\u2022 Pokazati da mir nije apstraktni pojam, ve\u0107 susret dvije osobe koje prepoznaju ljudskost jedna u drugoj i koje grade mostove radi svojih obiteljima kroz primjere \u017eena u lokalnim zajednicama koje svakodnevno grade mir (simboli\u010dki kapital i prakti\u010dna mudrost,http:\/\/tpo.ba\/b\/dokument\/Zilka%20Spahic%20Siljak%20-%20Sjaj%20ljudskosti%20-%20Extract%20protected.pdf )<br \/>\n\u2022 Kroz me\u0111ureligijske susrete otvarati prostore za razgovor o podr\u0161ci \u017eenama \u017ertvama nasilja i ratnog nasilja.<br \/>\n\u2022 Koristiti umjetnost i kreativne alate (likovna kolonija, art terapija, duhovna muzika) za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u i traumama ali i za iscjeljenje rana i promicanje solidarnosti.<br \/>\n\u2022 Povezati tradicijski identitet i kulturnu ba\u0161tinu vrednuju\u0107i lokalnu kulturu u sa procesima osna\u017eivanja i \u017eena, uklju\u010duju\u0107i i \u017eene u crkvama i religijskim zajednicama<br \/>\n\u2022 Pove\u0107ati vidljivost i javnu podr\u0161ku \u017eenama kroz poduzetni\u0161tvo, kulturnu i duhovnu razmjenu.<\/p>\n<p><strong>Ernada Fatima Avdibegovi\u0107<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ravnopravno i zna\u010dajno sudjelovanje \u017eena na svim razinama mirovnih procesa, sigurnosti i dono\u0161enja odluka klju\u010dno je za postizanje odr\u017eivog mira i globalne sigurnosti. Implementacija agende \u017dene, mir i sigurnost (\u017dMS) u Bosni i Hercegovini predstavlja moralnu i strate\u0161ku obavezu, jer ulaganjem u inicijative \u017dMS kroz politike i programe, ula\u017ee se u odr\u017eivi mir, sigurnost i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1023,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-1022","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1022","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1022"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1022\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1033,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1022\/revisions\/1033"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1023"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1022"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1022"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1022"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}