{"id":1025,"date":"2025-12-04T02:05:49","date_gmt":"2025-12-04T01:05:49","guid":{"rendered":"https:\/\/imic.ba\/portal\/?p=1025"},"modified":"2025-12-04T02:16:40","modified_gmt":"2025-12-04T01:16:40","slug":"vares-odrzana-panel-diskusija-sjecanje-i-buducnost-zene-mir-sigurnost-vares","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/imic.ba\/portal\/vares-odrzana-panel-diskusija-sjecanje-i-buducnost-zene-mir-sigurnost-vares\/","title":{"rendered":"Vare\u0161: Odr\u017eana panel diskusija \u201cSje\u0107anje i budu\u0107nost \u2013 \u017dene, mir, sigurnost Vare\u0161\u201d\u00a0"},"content":{"rendered":"

U\u00a0 okviru\u00a0 projekta\u00a0 \u201eDjelovanje\u00a0 utemeljeno\u00a0 na\u00a0 vjeri,\u00a0 kao\u00a0 put\u00a0 izgradnje\u00a0 otpornijih\u00a0 zajednica\u00a0 pogo\u0111enih ratnim traumama, s posebnim naglaskom na \u017eene koje su pre\u017eivjele seksualno nasilje\u00a0 u ratu\u201c<\/em> 14 novembera 2025. godine u Vare\u0161u je odr\u017eana tre\u0107a od \u0161est planiranih panel diskusija.\u00a0 Doma\u0107in doga\u0111aja bio je JU Centar za kulturu i edukaciju Vare\u0161, a skup je trajao od 15:00 do\u00a0 19:00 sati. Lokalni koorganizatori bili su BZK \u201ePreporod\u201c Vare\u0161, JU Centar za edukaciju i kulturu\u00a0 Vare\u0161,\u00a0 Odjel\u00a0 za\u00a0 brak\u00a0 i\u00a0 porodicu\u00a0 MIZ\u00a0 Vare\u0161\u00a0 te\u00a0 lokalna\u00a0 koordinatorica\u00a0 Saudina\u00a0 Beganovi\u0107.\u00a0 Facilitatorke\u00a0 i\u00a0 koordinatorice\u00a0 ispred\u00a0 IMICA\u00a0 i\u00a0 UNFPA\u00a0 bile\u00a0 su\u00a0 dr.\u00a0 Amra\u00a0 Pand\u017eo\u00a0 i\u00a0 mr.\u00a0 Ernada\u00a0 Avdibegovi\u0107.<\/p>\n

Panelisti\u00a0 su\u00a0 bili:\u00a0 histori\u010darka\u00a0 Zilha\u00a0 Mastali\u0107\u00a0 –\u00a0 Ko\u0161uta,\u00a0 imam\u00a0 Kasim\u00a0 ef.\u00a0 Zuba\u010da\u00a0 i\u00a0 fra\u00a0 Mirko\u00a0 Majdan\u010di\u0107.<\/p>\n

Dijalog o vjeri, otpornosti i ulozi \u017eena\u00a0 <\/strong><\/p>\n

Okupljanje\u00a0 je\u00a0 imalo\u00a0 za\u00a0 cilj\u00a0 otvaranje\u00a0 prostora\u00a0 za\u00a0 razgovor\u00a0 izme\u0111u\u00a0 predstavnika\u00a0 vjerskih\u00a0 zajednica,\u00a0 \u017eenskih\u00a0 organizacija,\u00a0 obrazovnih\u00a0 institucija\u00a0 i\u00a0 akademske\u00a0 zajednice\u00a0 o\u00a0 ulozi\u00a0 vjere\u00a0 u\u00a0 ja\u010danju otpornosti zajednica pogo\u0111enih ratnim traumama. Poseban fokus stavljen je na \u017eene koje\u00a0 su pre\u017eivjele ratno nasilje, smanjenje stigme i izgradnju razumijevanja i podr\u0161ke. Na diskusiji je\u00a0 prisustvovalo 40 u\u010desnika iz brojnih lokalnih institucija, udru\u017eenja i \u0161kola.<\/p>\n

V<\/strong>a\u017enost svjedo\u010denja i borbe za pravdu\u00a0 <\/strong><\/p>\n

Histori\u010darka dr Zilha Mastali\u0107 – Ko\u0161uta u svom izlaganju je istakla da su zahvaljuju\u0107i hrabrosti\u00a0 \u017ertava i njihovim svjedo\u010denjima te borbi za pravdu, postavljeni temelji borbe protiv neka\u017enjivosti\u00a0 za zlo\u010dine silovanja i seksualnog nasilja u ratu. Na taj na\u010din su postavljeni temelji savremenog\u00a0 me\u0111unarodnog\u00a0 humanitarnog\u00a0 prava\u00a0 koje\u00a0 \u0161titi\u00a0 \u017eene\u00a0 u\u00a0 oru\u017eanim\u00a0 sukobima.\u00a0 Navela\u00a0 je\u00a0 jedan\u00a0 od\u00a0 izvje\u0161taja koji je podnijela zastupnica bosanskih \u017ertava Catharine MacKinnon u kojem je naveden\u00a0 broj od 50.000 silovanih \u017eena u Bosni i Hercegovini. Me\u0111utim, postoje i druge brojke jer je te\u0161ko\u00a0 potpuno utvrditi kona\u010dan broj. Mastali\u0107-Ko\u0161uta je istakla da je pred Medjunarodnim krivi\u010dnim\u00a0 sudom\u00a0 za\u00a0 ratne\u00a0 zlo\u010dine\u00a0 skoro\u00a0 130\u00a0 osoba\u00a0 procesuirano\u00a0 za\u00a0 brojne\u00a0 zlo\u010dine\u00a0 izvr\u0161ene\u00a0 na\u00a0 podru\u010dju\u00a0 Bosne i Hercegovine a od tog broja blizu 80 za zlo\u010dine silovanja i seksualnog zlostavljanja. Ovi\u00a0 postupci dali su sna\u017ean pravni okvir u borbi protiv nasilja nad \u017eenama. Posebno je naglasila da\u00a0 mnoge \u017eene koje su pre\u017eivjele seksualno nasilje i dalje su bez pravde, podr\u0161ke i priznanja. Ratni\u00a0 zlo\u010dini\u00a0 ne\u00a0 zastarijevaju\u00a0 i\u00a0 mogu\u00a0 se\u00a0 procesuirati\u00a0 pred\u00a0 me\u0111unarodnim\u00a0 i\u00a0 nacionalnim\u00a0 sudovima.\u00a0 Me\u0111unarodno pravo jasno \u0161titi oba spola i suprotstavlja se svim oblicima diskriminacije na rasnoj\u00a0 osnovi.<\/p>\n

Uloga vjerskih zajednica\u00a0 <\/strong><\/p>\n

Predstavnici vjerskih zajednica dali su va\u017ean doprinos razgovoru. Kasim ef. Zuba\u010da podsjetio je da je Islamska zajednica jo\u0161 tokom rata zauzela jasan stav o za\u0161titi\u00a0 \u017eena, te da su imami i danas me\u0111u prvim osobama kojima se \u017eene obra\u0107aju za podr\u0161ku. Imam je\u00a0 naglasio da je po\u010detkom 1993. donesena fetva, vjersko-pravno mi\u0161ljenje koje prepoznaje ranjivost\u00a0 \u017eena \u017ertava ratnih trauma i poziva zajednicu da ih za\u0161titi i podr\u017ei. U to vrijeme neke porodice su\u00a0 se odricale \u017eena koje su pre\u017eivjele nasilje, pa je 1992. godine pripremljen i distribuiran letak u\u00a0 d\u017eematima kojim se nagla\u0161ava da su te \u017eene \u017ertve da su nevine i da zaslu\u017euju po\u0161tovanje i za\u0161titu.\u00a0 Naglasio\u00a0 je\u00a0 da\u00a0 se\u00a0 \u017ertve\u00a0 i\u00a0 danas\u00a0 obra\u0107aju\u00a0 imamima\u00a0 i\u00a0 sve\u0161tenicima,\u00a0 te\u00a0 da\u00a0 se\u00a0 u\u00a0 Vare\u0161u\u00a0 tako\u0111er\u00a0 susre\u0107u sa slu\u010dajevima \u017eena iz te kategorije, a koje trebaju podr\u0161ku. Istaknuto je da se bilo koje\u00a0 nasilje ne smije opravdavati vjerom i da Islamska zajednica kroz Odjel za brak i porodicu pru\u017ea\u00a0 podr\u0161ku \u017eenama, uz poruku da su dostupni svim gra\u0111anima. Posebno je naglasio da se nasilje ni u\u00a0 kom obliku ne mo\u017ee opravdavati vjerom i da su programi savjetovali\u0161ta i porodi\u010dne podr\u0161ke sve\u00a0 potrebniji. Fra Mirko Majdan\u010di\u0107 govorio je o izazovima dana\u0161njeg dru\u0161tva, nagla\u0161avaju\u0107i va\u017enost\u00a0 zdravih\u00a0 porodi\u010dnih\u00a0 odnosa,\u00a0 me\u0111usobnog\u00a0 po\u0161tovanja\u00a0 i\u00a0 uloge\u00a0 vjere\u00a0 u\u00a0 procesu\u00a0 iscjeljenja\u00a0 i\u00a0 smirivanja\u00a0 me\u0111uljudskih\u00a0 odnosa.\u00a0 Nasilje\u00a0 nad\u00a0 \u017eenama,\u00a0 istakao\u00a0 je,\u00a0 predstavlja\u00a0 jedan\u00a0 od\u00a0 najte\u017eih\u00a0 oblika naru\u0161avanja ljudskog dostojanstva.<\/p>\n

Glasovi \u017eena \u2013 snaga svjedo\u010denja\u00a0 <\/strong><\/p>\n

U\u00a0 otvorenoj\u00a0 diskusiji\u00a0 u\u010destvovale\u00a0 su\u00a0 i\u00a0 \u017eene\u00a0 koje\u00a0 su\u00a0 pre\u017eivjele\u00a0 ratne\u00a0 traume\u00a0 te\u00a0 su,\u00a0 uz\u00a0 veliko\u00a0 dostojanstvo, naglasile va\u017enost podr\u0161ke, javnog govora i me\u0111usobne solidarnosti. Ukazale su na\u00a0 to\u00a0 da\u00a0 institucionalna\u00a0 podr\u0161ka\u00a0 i\u00a0 dalje\u00a0 nije\u00a0 dovoljno\u00a0 razvijena\u00a0 te\u00a0 da\u00a0 se\u00a0 mnoge\u00a0 \u017eene\u00a0 suo\u010davaju\u00a0 s\u00a0 posljedicama stigme i nerazumijevanja okoline kao i da j veliki broj i neprijavljenih silovanja a to\u00a0 govori da \u017eene ostaju bez nov\u010dane naknade koja ih sleduje.<\/p>\n

Zavr\u0161ni dio programa i zaklju\u010dci\u00a0\u00a0 <\/strong><\/p>\n

Skup je zavr\u0161en predstavljanjem inicijative \u201eVjernice u izgradnji mira i sigurnosti u BiH\u201c, nakon\u00a0 \u010dega\u00a0 je\u00a0 uslijedio\u00a0 muzi\u010dki\u00a0 program\u00a0 duhovne\u00a0 muzike izvedbi\u00a0 lokalnog\u00a0 omladinskog\u00a0 hora\u00a0 i\u00a0 Muzi\u010dke note i fra Mirka Majdan\u010di\u0107a.<\/p>\n

Kao zaklju\u010dni nam se name\u0107u:<\/p>\n

– \u00a0\u00a0\u00a0 U Vare\u0161u postoji solidno razvijena dru\u0161tvena kohezija, ali je stigma prema \u017eenama koje\u00a0su pre\u017eivjele ratne traume jo\u0161 prisutna.<\/p>\n

– \u00a0\u00a0\u00a0 Neophodno je pru\u017eiti podr\u0161ku i njihovim porodicama i djeci.<\/p>\n

– \u00a0\u00a0\u00a0 Potrebno\u00a0 je\u00a0 nastaviti\u00a0 organizirati\u00a0 senzibilne\u00a0 razgovore o\u00a0 ratnim\u00a0 traumama\u00a0 u\u00a0 \u0161kolskoj\u00a0 i\u00a0\u0161iroj dru\u0161tvenoj zajednici.<\/p>\n

– \u00a0\u00a0\u00a0 Vjerske zajednice imaju zna\u010dajnu ulogu u ja\u010danju povjerenja i podr\u0161ke pre\u017eivjelima.<\/p>\n

– \u00a0\u00a0\u00a0 Potrebna je sna\u017enija saradnja vjerskih zajednica, \u0161kola, institucija i \u017eenskih organizacija.<\/p>\n

– \u00a0\u00a0\u00a0 Klju\u010d oporavka je ekonomsko i psiholo\u0161ko osna\u017eivanje \u017eena.<\/p>\n

– \u00a0\u00a0\u00a0 Dr\u017eavne institucije trebaju razviti stru\u010dnije i dostupnije programe podr\u0161ke, uz doprinos\u00a0nevladinog sektora.<\/p>\n

Sprovo\u0111enje ove inicijative je omogu\u0107eno kroz projekat \u201c\u017dene vode na putu mira i sigurnosti u\u00a0 Bosni\u00a0 i\u00a0 Hercegovini\u201d,\u00a0 koji\u00a0 se\u00a0 implementira\u00a0 uz\u00a0 podr\u0161ku\u00a0 Fonda\u00a0 za\u00a0 izgradnju\u00a0 mira\u00a0 generalnog\u00a0 sekretara Ujedinjenih nacija (PBF) u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice\u00a0 BiH. Projekat se implementira pod vodstvom rezidentne koordinatorice UN-a u BiH, a zajedni\u010dki\u00a0 ga\u00a0 provode\u00a0 UN\u00a0 Women,\u00a0 Me\u0111unarodna\u00a0 organizacija\u00a0 za\u00a0 migracije\u00a0 (IOM)\u00a0 i\u00a0 Populacijski\u00a0 fond\u00a0 Ujedinjenih nacija (UNFPA).<\/p>\n

Ernada Fatima Avdibegovi\u0107<\/strong><\/p>\n

FOTO: iziz.unsa.ba<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U\u00a0 okviru\u00a0 projekta\u00a0 \u201eDjelovanje\u00a0 utemeljeno\u00a0 na\u00a0 vjeri,\u00a0 kao\u00a0 put\u00a0 izgradnje\u00a0 otpornijih\u00a0 zajednica\u00a0 pogo\u0111enih ratnim traumama, s posebnim naglaskom na \u017eene koje su pre\u017eivjele seksualno nasilje\u00a0 u ratu\u201c 14 novembera 2025. godine u Vare\u0161u je odr\u017eana tre\u0107a od \u0161est planiranih panel diskusija.\u00a0 Doma\u0107in doga\u0111aja bio je JU Centar za kulturu i edukaciju Vare\u0161, a skup je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1026,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-1025","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1025","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1025"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1025\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1034,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1025\/revisions\/1034"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1026"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1025"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1025"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1025"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}