{"id":21706,"date":"2026-06-16T23:34:58","date_gmt":"2026-06-16T21:34:58","guid":{"rendered":"https:\/\/imic.ba\/portal\/?p=21706"},"modified":"2026-06-16T23:34:58","modified_gmt":"2026-06-16T21:34:58","slug":"odrzano-predavanje-islamska-etika-dijaloga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/imic.ba\/portal\/odrzano-predavanje-islamska-etika-dijaloga\/","title":{"rendered":"Odr\u017eano predavanje Islamska etika dijaloga"},"content":{"rendered":"<p>Feministi\u010dka me\u0111ureligijska islamska teologija zahtjevaja\u00a0da se tekstovi \u010ditaju kontekstualno i da se odupiru redukciji tradicije na doslovna tuma\u010denja, istaknuo je u predavanju profesor Adis Duderija. Predavanje je odr\u017eano 12.06.2206. u prostorijama SPD Prosvjeta a u organizaciji IMIC Zajedno, TPO Fondacija i Univerzitetskog gender resursnog centra, Univerziteta u Sarajevu, uz moderaciju Nikole Vu\u010di\u0107a.<\/p>\n<p>Profesor Duderija je naglasio da me\u0111ureligijski dijalog ne mo\u017ee ostati samo na nivou kurtoaznih susreta i op\u0107ih poruka mira, nego mora uklju\u010diti ozbiljno suo\u010davanje s na\u010dinima na koje se religijski tekstovi, doktrine i tradicije tuma\u010de u konkretnim dru\u0161tvenim kontekstima. Posebno je istaknuo va\u017enost feministi\u010dkih i eti\u010dkih hermeneutika koje propituju patrijarhalne, ekskluzivisti\u010dke i nasilne interpretacije, te otvaraju prostor za \u010ditanja koja afirmiraju dostojanstvo, pravdu, jednakost i odgovornost prema drugome.<\/p>\n<p>Profesor Duderija je predstavio nekoliko konkretnih preporuka koje mogu pomo\u0107i da dijalog postane dublji, relevantniji i dru\u0161tveno transformativan.<\/p>\n<p>Prva preporuka odnosi se na uspostavljanje me\u0111ureligijskog teolo\u0161kog seminara komparativne teologije, u okviru kojeg bi se sveti tekstovi razli\u010ditih religijskih tradicija \u010ditali uporedno, s posebnim naglaskom na ispravljanje historijskih i savremenih nepravdi. Takav seminar mogao bi biti prostor za razvijanje eti\u010dki odgovornih interpretacija, u\u010denja iz drugih tradicija i kriti\u010dkog suo\u010davanja s vlastitim teolo\u0161kim naslije\u0111em.<\/p>\n<p>Druga preporuka odnosi se na razvoj alata za d\u017eume i nedjeljne propovijedi, koji bi sadr\u017eavali inkluzivna \u010ditanja i zajedni\u010dke abrahamske eti\u010dke motive. Takvi resursi mogli bi pomo\u0107i vjerskim slu\u017ebenicima da u svojim zajednicama govore o miru, pravdi, solidarnosti, rodnoj ravnopravnosti, dostojanstvu \u010dovjeka i odgovornosti prema dru\u0161tvu na na\u010din koji povezuje, a ne produbljuje podjele.<\/p>\n<p>Tre\u0107a preporuka ti\u010de se deradikalizacije doktrinarnih grani\u010dnih markera. Profesor Duderija je ukazao na potrebu da se kriti\u010dki preispita teolo\u0161ka retorika koja u\u010dvr\u0161\u0107uje polarizaciju, isklju\u010divost i nepovjerenje prema drugima. Umjesto rigidnog nagla\u0161avanja granica izme\u0111u \u201enas\u201c i \u201enjih\u201c, me\u0111ureligijska teologija treba razvijati jezik koji omogu\u0107ava susret, samokritiku i odgovorno priznanje vrijednosti prisutnih u drugim tradicijama.<\/p>\n<p>Posebno zanimljiv prijedlog bio je osnivanje Sarajevskog foruma \u201eGostoprimstvo prema istini\u201c. Forum bi podrazumijevao redovne javne dijaloge u kojima bi svaka religijska tradicija predstavila jedno u\u010denje, praksu ili vrijednost koju je iskreno nau\u010dila cijeniti u drugoj tradiciji. Pored toga, u\u010desnici bi govorili o konkretnoj promjeni koja je iz tog susreta i u\u010denja proistekla. Na taj na\u010din dijalog ne bi bio samo razmjena mi\u0161ljenja, nego proces me\u0111usobnog u\u010denja i transformacije.<\/p>\n<p>Peta preporuka odnosila se na zajedni\u010dke eti\u010dke akcije religijskih zajednica, akademskih institucija i organizacija civilnog dru\u0161tva. Kao posebno va\u017ena podru\u010dja zajedni\u010dkog djelovanja istaknuti su rodna pravda, ekolo\u0161ka skrb, briga o starijima, prevencija nasilja me\u0111u mladima i borba protiv korupcije. Ove teme pokazuju da me\u0111ureligijski dijalog ne smije ostati zatvoren u teolo\u0161kim raspravama, nego treba biti povezan s konkretnim potrebama ljudi i zajednica.<\/p>\n<p>Predavanje profesora Duderije podsjetilo je da religijske tradicije mogu biti sna\u017ean resurs za mir, pravdu i solidarnost onda kada se tuma\u010de odgovorno, kontekstualno i samokriti\u010dki. Feministi\u010dka me\u0111ureligijska islamska teologija, kako je istaknuto tokom susreta, ne odbacuje tradiciju, nego je \u010dita dublje, pa\u017eljivije i eti\u010dki zahtjevnije, prepoznaju\u0107i u njoj mogu\u0107nosti za osloba\u0111aju\u0107e i pravednije razumijevanje vjere.<\/p>\n<p>Prof. dr.\u00a0Adis Duderija je pripadnik prve generacije bosansko-australijskih doseljenika. Doktorirao je 2010. godine na Centru za muslimanske dr\u017eave i dru\u0161tva Univerziteta Zapadne Australije, s fokusom na metodologije interpretacije Kur\u2019ana i Sunneta u okviru neotradicionalnog selefizma i progresivnog islama. Trenutno je zaposlen kao akademik na Univerzitetu Griffith u Brizbejnu, Australija, gdje predaje kurseve o islamu i rodu, islamskoj intelektualnoj tradiciji te islamu i muslimanima na Zapadu. Autor je devet knjiga koje se bave razli\u010ditim aspektima islamske intelektualne tradicije i objavio je preko 100 akademskih radova na ove teme.<\/p>\n<p><strong>Ernada Fatima Avdibegovi\u0107<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Feministi\u010dka me\u0111ureligijska islamska teologija zahtjevaja\u00a0da se tekstovi \u010ditaju kontekstualno i da se odupiru redukciji tradicije na doslovna tuma\u010denja, istaknuo je u predavanju profesor Adis Duderija. Predavanje je odr\u017eano 12.06.2206. u prostorijama SPD Prosvjeta a u organizaciji IMIC Zajedno, TPO Fondacija i Univerzitetskog gender resursnog centra, Univerziteta u Sarajevu, uz moderaciju Nikole Vu\u010di\u0107a. Profesor Duderija je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":21707,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-21706","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21706","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21706"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21706\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21708,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21706\/revisions\/21708"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21707"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21706"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21706"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21706"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}