Na\u0161 Internacionalni, multireligijski i interkulturni centar je nastao 1991. u Sarajevu da poka\u017eemo da se mi po vjeri mo\u017eemo razlikovati, ali se ne mo\u017eemo dijeliti. Ko ljude po vjeri dijeli, on nesvjesno priziva na\u0161e me\u0111usobno istrebljenje. Vjera je ona, pogotovo vera u jednog Boga, koja mora ljude da zbli\u017eava. Mo\u017eete li vi zamisliti da je u 14. stolje\u0107u jedan franjevac, fra Vito iz Kotora, gradio zadu\u017ebinu cara Du\u0161ana, De\u010dane. U 21. stolje\u0107u bi to bio problem, a nije bio u \u010detrnaestom\u201d<\/p>\n
Pre 21 godinu u Sarajevu je osnovan Internacionalni multireligijski centar (IMIC) koji je imao za cilj da poka\u017ee da se nikome ne smo dozvoliti da ljude deli po veri. Bilo je u Centru najvi\u0161e onih iz me\u0161ovitih brakova, pripadnika svih ovda\u0161njih vera i nacija. Devetog maja 2012. bi\u0107e otvoren BEMIC, Beogradski multireligijski i interkulturni centar. Osniva\u010d IMIC-ja je Marko Or\u0161oli\u0107, bosanski franjevac. Osniva\u010dkoj skup\u0161tini je predsedavao gradona\u010delnik Sarajeva, religiozni musliman, Muhamed Kre\u0161evljakovi\u0107. Or\u0161oli\u0107u su zamerali da vi\u0161e radi za muslimane, Srbe i decu komunista nego za \u201csvoje\u201d, kao i da previ\u0161e kritikuje Katoli\u010dku crkvu. U svom dnevniku je napisao: \u201cSje\u0107am se: dugo godina sam skupa radio, \u010dak i bio nadle\u017ean starijem franjevcu fra Boni, koji me u po\u010detku nije ba\u0161 simpatizirao, jer sam \u2018premlad za \u0161efa\u2019, ali smo se tokom godina veoma zbli\u017eili. Kad kritiziram \u2018svoje\u2019, a on bi rekao: \u2018Marko, nijedna ptica se ne unezgo\u0111uje u svoje gnijezdo, a vidi \u0161to ti radi\u0161.\u2019 Odgovor bi moj bio: \u2018Fra Bono! Ni ja to ne radim, nego protjerujem smrad iz svoga gnijezda, a bome i sva\u010dijeg, da se lak\u0161e di\u0161e.\u2019\u201d<\/p>\n
Fra Or\u0161oli\u0107 je zavr\u0161io studije teologije, istorije, filozofije znanosti i politi\u010dkih nauka.<\/p>\n
\u201cVREME<\/strong>\u201c:\u00a0Kada smo prvi put razgovarali o BEMIC<\/strong>–u<\/strong>,\u00a0kazali ste<\/strong>\u00a0\u201cmi ho\u0107emo da upalimo svetlo<\/strong>,\u00a0a ne da proganjamo tamu<\/strong>\u201c.<\/p>\n MARKO OR\u0160OLI\u0106<\/strong>: Da, htio sam da ka\u017eem da se mi u Centru ne\u0107emo baviti ekscesima, ve\u0107 duhovno\u0161\u0107u. A u njoj je mnogo svjetla, ali ima i anahronizama. Za nas je bitno da u Beogradu postoji Centar u kojem \u0107e Jevreji, hri\u0161\u0107ani i muslimani razgovarati po principu klasi\u010dne filozofije \u2013 jednak s jednakim. Mi ne \u017eelimo ulaziti u vrednovanje religija, nego samo ujedna\u010diti poziciju dijaloganata u tom trenutku. Religijski posredovane duhovnosti su veoma va\u017ene u 21. stolje\u0107u da bi \u010dovjek mogao da prevlada svoje svakodnevne frustracije koje name\u0107u la\u017ena bo\u017eanstva, nacionalizmi\u2026 Mi smo svi hiperpolitizirani. U moderno doba mora se vjerska zajednica rastaviti od dr\u017eave, politika od teologija i religija od nacionalnih ideologija. To zvu\u010di jednostavno, ali je te\u0161ko izvesti.<\/p>\n Kao i to da vera treba da zbli\u017eava ljude<\/strong>,\u00a0a ne da ih \u010dini neprijateljima<\/strong>?<\/p>\n Da, ali mi ba\u0161 to \u017eelimo da poka\u017eemo. Ako je Bog jedan, onda smo svi mi bra\u0107a i sestre. Hri\u0161\u0107anstvo, islam i judaizam su, kako muslimani ka\u017eu, objavljene religije. Bog je dao Objavu \u010dove\u010danstvu. A nije je dao ni papama ni reis-ulemama ni patrijarsima. Du\u017enost vjerskih poglavara je da tu Objavu dalje njeguju i prenose. IMIC je nastao 1991. da poka\u017eemo da se mi po vjeri mo\u017eemo razlikovati, ali se ne mo\u017eemo dijeliti. Ko ljude po vjeri dijeli, on nesvjesno priziva na\u0161e me\u0111usobno istrebljenje. Vjera je ona, pogotovo vjera u jednog Boga, koja mora ljude da zbli\u017eava. Mo\u017eete li vi zamisliti da je u 14. stolje\u0107u jedan franjevac, fra Vito iz Kotora, gradio zadu\u017ebinu cara Du\u0161ana, De\u010dane. U 21. stolje\u0107u bi to bio problem, a nije bio u \u010detrnaestom. Zato treba izvu\u0107i iz judeo-hri\u0161\u0107ansko-islamske duhovnosti ono \u0161to je pozitivno i \u0161to poma\u017ee \u010dovjeku da se okane uskogrudnosti.<\/p>\n U svemu tome ne smiju se vjerski poglavari, pastiri, mije\u0161ati sa vjernicima koje trebaju predvoditi. Otud ne znate koji je \u010diji glas. Pastiri moraju biti odgovorni za trenutak u kojem su, bilo vrijeme zgodno ili nezgodno.<\/p>\n Ka\u017eete da se verska zajednica mora rastaviti jasno od dr\u017eave \u0161to<\/strong>,\u00a0u teoriji i jeste postulat savremene dr\u017eave<\/strong>.\u00a0Ali govori li to praksa<\/strong>?<\/p>\n Na\u0161e dnevne politike su \u010desto osorne, mogu navesti puno primjera gdje je jako te\u0161ko sa\u010duvati svoju autonomnost vjerskoga \u017eivota. Politika treba da je odvojena od religije, jo\u0161 jedna stvar koja je jako te\u0161ka, ali ne i nemogu\u0107a. Postoji na\u010din. Moderna Evropa je imala ta iskustva. Poslije Francuske revolucije su Bavarci \u2013 Bavarska je dominantno katoli\u010dka zemlja \u2013 ve\u0107 napravili sekularizaciju. Svi su muzeji nastali od samostanskih muzeja. Mnoge plemi\u0107ke zadu\u017ebine su postale gradski parkovi. Religija mora dati doprinos tome da \u010dovjekov \u017eivot bude \u0161to sadr\u017eajniji, da dru\u0161tvo bude demokratskije.<\/p>\n Koliko vera mo\u017ee doprineti demokratiji u sekularizovanom dru\u0161tvu<\/strong>?<\/p>\n Ne\u0107e biti demokratije bez doprinosa vjere. Jako je va\u017eno vjeruju\u0107e ljude u\u010diniti odgovornijim za sudbinu svijeta. Potrebno je da vjernici sudjeluju kao gra\u0111ani u modernoj demokratiji. Sada je jako aktuelna tema religijskog fundamentalizma, \u0161to se obi\u010dno ve\u017ee samo za islam. To nije istina, svaka religija ima svojih fundamentalista. U Americi neki hri\u0161\u0107anski fundamentalisti ubijaju lije\u010dnike koji vr\u0161e abortuse. Moderni \u017eivot se te\u0161ko mo\u017ee izgraditi bez sudelovanja religijskog faktora. To je pokazao poku\u0161aj komunista, koji su mislili da bez Boga mogu do\u0107i do stvarnog bratstva. Nisu mogli. Bratstvo ima smisla ako postoji Bog koji nas \u010dini bra\u0107om i sestrama. Deviza Francuske revolucije \u201csloboda<\/em>,\u00a0jednakost<\/em>,\u00a0bratstvo<\/em>\u201d postaje puka apstrakcija ako nema iza sebe jasnu duhovnu podlogu.<\/p>\n BEMIC se otvara 9<\/strong>.\u00a0maja<\/strong>,\u00a0na Dan pobede nad fa\u0161izmom<\/strong>.\u00a0Za\u0161to ste izabrali ba\u0161 taj datum i \u0161ta time poru\u010dujete<\/strong>?<\/p>\n Vjerske zajednice nisu do kraja razlu\u010dile neke stvari. Veoma je va\u017eno da razlu\u010dimo da je zapravo fa\u0161izam, nacionalsocijalizam stravi\u010dan ne samo po svojim principima iznijetim u knjizi\u00a0Main Kampf<\/em>, ve\u0107 je on u svojoj biti, osim jasno antijudaisti\u010dki, i antihri\u0161\u0107anski i antiislamski. Veoma je va\u017eno da se jo\u0161 jednom ozbiljno sagleda antifa\u0161izam kao prva pretpostavka za evropsku demokratiju, i da se idejno razra\u010duna s njim jer to nije zavr\u0161eno ovdje na ispravan na\u010din. Zato smo i odlu\u010dili da BEMIC otvorimo na Dan pobjede nad fa\u0161izmom, kao znak, signal da tu nema nikakvog la\u017enog kompromisa. Nacizam ostaje u\u017easni rasizam, dakle zlo. I sam Hitler je bio katolik i pla\u0107ao crkveni porez sve dok se nije ubio. Ali nema mise ni za Hitlera ni za Paveli\u0107a. I Crkva je trebala obojicu ekskomunicirati jer su bili javni gre\u0161nici. Neki su htjeli misu za Paveli\u0107a, kardinal Bozani\u0107 je svakako to zabranio, ali nije objasnio za\u0161to. Trebalo je objasniti da nema mise za njih jer su zastupali antikatoli\u010dke principe, kao \u0161to je rasizam, a da ne govorim o stravi\u010dnoj politi\u010dkoj praksi.<\/p>\n Sve crkve, vjerske zajednice ne mogu se okriviti za strahote nacizma, pa ni Katoli\u010dka crkva u Hrvatskoj, ali one jesu odgovorne. Mi, franjevci bosanski, jasno smo donijeli odluku da nijedan franjevac ne mo\u017ee biti \u010dlan usta\u0161kog pokreta, ali samo su neki pravovremeno ka\u017enjeni. A ponekad je te\u0161ko voditi pravoslavno-katoli\u010dki dijalog kada, recimo, jo\u0161 imate katoli\u010dkih velikodostojnika koji ne znaju ko je Paveli\u0107.<\/p>\n Najprije da kritikujem svoje \u2013 mi smo \u010dekali 200 godina da papa ka\u017ee da je inkvizicijski proces protiv Galileja bio pogre\u0161an.<\/p>\n Koliko je<\/strong>,\u00a0prema va\u0161em iskustvu<\/strong>,\u00a0Beograd otvoren za dijalog<\/strong>?<\/p>\n Mi smo izabrali Beograd da u njemu otvorimo Centar jer je on i patrijar\u0161ijsko sredi\u0161te, sve vjerske zajednice imaju ovdje svoje vo\u0111e. Ina\u010de, jako smo dugo sara\u0111ivali sa nevladinim sektorom u Srbiji, u Beogradu.<\/p>\n Mi, katolici, ovdje smo manjina. I kao manjina imamo jednu prednost \u2013 jer \u010dim si ti manjina, odmah si za dijalog po sebi, \u010dim si ve\u0107ina, \u0161ta \u0107e ti onda dijalog? Nije to karakteristi\u010dno za Srbiju, ve\u0107 za svakog. To je i razumljivo, Bog je to tako i htio. Kada pogledate \u010dove\u010danstvo, nijedna religija nije ve\u0107inska, sve su manjinske. Jer niko nije jedini, samo je Bog jedini.<\/p>\n \u010cime \u0107e se BEMIC baviti<\/strong>?<\/p>\n Mi smo nevladina organizacija. Zna\u010di, ne mije\u0161amo se u me\u0111uvjerski dijalog, njega obavljaju vjerski predstavnici. Mi smo multireligijski centar, ho\u0107emo da ka\u017eemo ljudima kako multureligioznost kao duhovnost mo\u017ee biti zanimljiva za ljude.<\/p>\n Ja kao prvi projekat vidim saradnju sa SANU. Oni imaju Institut za jezike, za\u0161to mi ne bismo s njima napravili simpozijum o jeziku vjerskih zajednica, o prevodima Biblije, Kurana. Drugo, ja bih volio da rje\u0161avamo neka konkretna pitanja. Ako imamo pravnika, volio bih da vidim \u0161ta je sa vlasni\u0161tvom vjerskih zajednica. Dosta je sve to prekriveno, posebno je va\u017eno \u0161ta je sa jevrejskom imovinom.<\/p>\n Mi \u0107emo dati jedan znak sugra\u0111anima, nismo mo\u0107na organizacija, ali ljudi treba da vide i duhovno bogatstvo Srpske pravoslavne crkve. Ne samo kroz manastire i gra\u0111evine, nego kroz cijelu duhovnost. Ona se u javnosti predstavlja u nekom anahronom obliku, \u0161to va\u017ei i za judaizam i islam u celini.<\/p>\n Vrijeme je da ljudi religiju uzimaju ozbiljno. Mi sara\u0111ujemo sa svima, ne pitamo nekog da li je vjernik ili ne, nego da li uzima religiju ozbiljno. Nisu ljudi podijeljeni na ateiste i teiste. Ta linija ne ide izme\u0111u ljudi, nego kroz ljude.<\/p>\n