{"id":316,"date":"2016-12-17T22:59:33","date_gmt":"2016-12-17T21:59:33","guid":{"rendered":"http:\/\/imic.ba\/portal\/?p=316"},"modified":"2018-06-28T23:03:30","modified_gmt":"2018-06-28T21:03:30","slug":"pandzo-nas-prirucnik-za-nastavnike-islamske-vjeronauke-koristi-se-i-u-evropi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/imic.ba\/portal\/pandzo-nas-prirucnik-za-nastavnike-islamske-vjeronauke-koristi-se-i-u-evropi\/","title":{"rendered":"Pand\u017eo: Na\u0161 priru\u010dnik za nastavnike islamske vjeronauke, koristi se i u Evropi"},"content":{"rendered":"<p>Motivaciju za svoje mirovno djelovanje pronalazi u vjeri. U tom dugom periodu radila je sa velikim brojem ljudi u regiji na prevazila\u017eenju posljedica rata, pomirenju, transformaciji konflikata i mirovnom obrazovanju.<\/p>\n<p>Odmah nakon rata je bila idejni tvorac prve mre\u017ee nevladinih organizacija koja se prostirala na obje strane me\u0111uentitetske linije u Bosni i Hercegovini i bila me\u0111u prvima koji su je pre\u0161li.<\/p>\n<p>U anketi TPO Fondacije progla\u0161ena je za jednu od jedanaest \u017eena u Bosni i Hercegovini koje su gradile mir. Uredila je Priru\u010dnik za nastavnice i nastavnike islamske vjeronauke o mirovnoj dimenziji islama i koautorica je knjige Put mira, koja je objavljena 2016. godine. \u010clanica je organizacionog tima pokreta Vjernici za mir i Upravnog odbora Me\u0111ureligijskog hora Pontanima. Radi u Ameri\u010dkom kutku Biblioteke Sarajevo i vodi Udru\u017eenje za dijalog u porodici i dru\u0161tvu Mali koraci.<\/p>\n<p><strong>Vi ste mirovna aktivistica. Kakvo je to, zapravo, zanimanje?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Mirovni aktivizam je za mene poziv. Dakle, on jeste i zanimanje, mo\u017ee da bude i profesija, ali je prije svega unutra\u0161nji poziv da se pojedinac\/ka bavi izgradnjom mira. Peacebuilding (izgradnja mira) je skup aktivnosti, bilo da su one znanstvenog ili aktivisti\u010dkog tipa, koje imaju za cilj pobolj\u0161anje sigurnosti ljudi, prevenciju sukoba, zalaganje za mirnije, pravednije i humanije okru\u017eenje. Mirovni aktivizam postoji i u mjestima u kojima desecima godina nije bilo ratnih sukoba, jer i tamo postoje nepravde, diskriminacije, nasilje. Na na\u0161em podru\u010dju je svakako vezano za oporavak, ozdravljenje i pomirenje u postratnoj BiH. Va\u017ean termin za izgradnju mira je nasilje, jer tamo gdje ima nasilja, nema mira. Zato je zalaganje za kulturu mira, nenasilja, vje\u017ebanje da postanemo akteri takvog mirovnog okru\u017eenja, zapravo zadatak mirovnog aktivizma.<\/p>\n<p><strong>Uredili ste Priru\u010dnik za nastavnice i nastavnike islamske vjeronauke o mirovnoj dimenziji islama. Kako je do\u0161lo do ideje za nastankom takvog priru\u010dnika, \u0161ta je bila Va\u0161a motivacija? \u0160ta je u njemu sadr\u017eano i kako je prihva\u0107en?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Priru\u010dnik za nastavnice i nastavnike islamske vjeronauke je nastao 2009. godine. Bilo je to vrijeme kada je javno mnijenje bilo duboko podijeljeno na one koji su bili za vjeronauku u javnim \u0161kolama i one koji su bili protiv.<\/p>\n<p>Kao mirovna aktivistica, razumjela sam strah da \u0107e vjeronauka donijeti podijeljenost i mogu\u0107u netrpeljivost prema drugom i druga\u010dijem. Tako\u0111er sam razumjela da su vjernici htjeli dru\u0161tvo \u201copismeniti\u201d po pitanju religije, nakon perioda u kome je takvo \u0161to bilo zabranjeno. Prona\u0161la sam rje\u0161enje u kreiranju edukacije za vjerou\u010ditelje koja se bazira na islamskoj teologiji, a govori o Drugom kao svom, bliskom, dijelom sebe samog. Napravila sam vje\u017ebe, sa timom stru\u010dnjaka u oblasti izgradnje mira, koje su se temeljile na Kur\u2019anu i islamskom u\u010denju, a koje su drugog uklju\u010divale, po\u0161tivale, prizivale. Ovu knjigu je dobilo vi\u0161e od 1.200 vjerou\u010ditelja \u0161irom BiH. U isto vrijeme je i\u0161la i mirovna edukacija. Priru\u010dnik je preveden i na engleski jezik, prodaje se na Amazonu i koriste ga mnogi vjerou\u010ditelji u Austriji i Njema\u010dkoj. Upravo smo u pregovorima da stigne i do Velike Britanije.<\/p>\n<p><strong>Vi nemate zvani\u010dne kvalifikacije iz podru\u010dja islamske teologije, ali ste urednica tog priru\u010dnika. \u0160ta ste vi konkretno pisali i ko su ostali autori?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Autori tekstova u Priru\u010dniku su islamski teolozi, kao naprimjer prof.dr. Re\u0161id Hafizovi\u0107, \u010dak je i tekst Valerijana \u017duje koji nije teolog tu, pa tekstovi i stranih teologa. Ja sam pisala vje\u017ebe koje radim na treninzima i koje sam preporu\u010dila da se rade na \u010dasovima. Vjerou\u010ditelji su prihvatili Priru\u010dnik sa rado\u0161\u0107u i zanimanjem, svjesni da ciljevi njihove nastave nisu samo teolo\u0161ki nego i odgojni. A posebno kada se to ti\u010de odgoja za mir.<\/p>\n<p>Mirovno obrazovanje je, na\u017ealost, u na\u0161oj zemlji do prije dvije godine bilo neformalno. Ja sam ga tako i sticala pa povezivala sa svojim magistarskim radom u oblasti socijalnog rada (rad u grupi, i sl.). Vjerou\u010ditelji su kroz Priru\u010dnik nau\u010dili kako raditi sa djecom na razvijanju vje\u0161tina potrebnih za mir (rje\u0161avanje konflikta, postizanje konsenzusa, procesi pomirenja i td.). Uglavnom su bivali svjesni da su to ciljevi koji su bitni za odgoj muslimana. Nikada niko od njih nije posumnjao u moju kompetenciju. Mnogi me \u010desto zovu da odr\u017eim \u010dasove u njihovim razredima. Posebno zovu kada \u017eele raditi \u010dasove o drugim i druga\u010dijim, kako bi se u religijski identitet uklju\u010divala i sposobnost za dijalog, uklju\u010divost i mir.<\/p>\n<p><strong>Dru\u0161tvo Mali koraci organiziralo je me\u0111uvjerski susret o temi \u201eradost \u017eivljenja\u201c u kojem su u\u010destvovali vjernici \u2013 muslimani, kr\u0161\u0107ani i drugi. Za\u0161to je taj susret bitan u dijelu izgradnje zdravog su\u017eivota?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Ve\u0107 gotovo dvije godine, jednom mjese\u010dno, Mali koraci okupljaju vjernike\/ce razli\u010ditih vjera, ali i one koji vole razgovarati na teme koje su im zanimljive, a nisu nu\u017eno vjeruju\u0107i. Ponekad se sastajemo u malim grupama, a ponekad pravimo javne dijaloge sa velikim brojem ljudi. Na\u0161 posljednji javni dijalog, koji je podr\u017eala Konrad Adenauer Fondacija, okupio je vi\u0161e od 70 na\u0161ih sugra\u0111ana. Bio je to zaista impresivan skup ljudi koji su \u017eeljeli razgovarati o \u201emjestu drugog u na\u0161im religijama\u201c. Ina\u010de, ciljevi ovih susreta su upoznavanje, razgovor o zajedni\u010dkim, univerzalnim principima religija, o razlikama, o ratu koji se dogodio i o na\u010dinima kako vjernici\/e i religije mogu pomo\u0107i oporavku i pomirenju u na\u0161oj zemlji.<\/p>\n<p><strong>Da li su religija i vjera ne\u0161to \u0161to povezuje, miri, umiruje, ili sva\u0111a, razdvaja, zara\u0107uje? Kakav dojam se sti\u010de?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Iako je za svakog istinskog vjernika\/cu, rekla bih, to bolno, moramo priznati da je u ime religije kroz istoriju po\u010dinjeno mnogo nasilja. Za mene je slika religija kao slika mora na kojoj se vide razli\u010diti otoci i izgledaju jako daleko jedni od drugih. Ali, kada zaronite, vidite da su na dnu svi spojeni i izlaze iz istog izvora, kao moreuz. Na na\u0161im susretima, ova se teza iznova i iznova potvr\u0111uje. No, na\u0161a su vjerovanja razli\u010dita. I to je u redu. Ali mi djelujemo zajedno, prema miru, pravdi, dobrim djelima. Zada\u0107a svih ljudi, bilo da su vjeruju\u0107i ili ne, u osnovi je ista \u2013 biti dobar prema \u010dovjeku. Ako niste dobri prema ljudima, ne trebate nikome.<\/p>\n<p>Kao \u0161to ka\u017ee jedan stari bogumilski natpis za nekog ko je bio okrenut samo Bogu, a ne ljudima: \u201e1384. ljeta usije\u010de Sanko, a pisa Pavko. Bo\u017ee, primi ga sebi odmah, preko reda, jer on ti cijelom du\u0161om svojom pripada. Na ovom svijetu on sa sobom nije znal\u2019 \u0161ta bi, a da istina bude potpuna ni mi nismo znali \u0161ta bi s njim\u201c. Po meni, ako niste od koristi \u010dovjeku, ne\u0161to sa va\u0161om vjerom ili va\u0161im svjetonazorom uop\u0107e nije u redu, pa i ako nikakvu \u0161tetu ne pravite.<\/p>\n<p><strong>Kako u sredini koja je tako \u010desto ranjena govorom mr\u017enje, nezadovoljstvima, traumama, raditi na miru, biti mirovni aktivista? Da li je to u BiH uzaludno?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Najte\u017ee je \u010dovjeku jer je \u201ezaboravko\u201c. Rat je bio tako skoro, a mi ga se ve\u0107 slabo sje\u0107amo. U predizbornoj kampanji je bilo toliko ratnohu\u0161ka\u010dkih poruka na obje strane, da je ionako izranjavano tkivo Bosne i Hercegovine bilo dodatno \u201ekasapljeno\u201c. Kako neko mo\u017ee pominjati mogu\u0107i rat na prvi dan Bajrama, kad majke jo\u0161 idu na gotovo svje\u017ee humke svojih sinova, male djece, beba? Je li to neznanje, lo\u0161a namjera ili samo dobijanje glasa\u010da\u2026 i ozbiljno su podijelili Bosnu i Hercegovinu oko potpuno neustavnih stajali\u0161ta. Pogledajte, jedni su govorili da je Republika Srpska dr\u017eava, a drugi da ne priznaju entitete u BiH. Oba stava su neustavna. Da ne govorim da je to ta\u010dka na kojoj se rat uspio zaustaviti.<\/p>\n<p>Naravno da postoje oni koji nisu \u017eeljeli entitete i naravno da postoje oni koji su \u017eeljeli imati vlastitu dr\u017eavu umjesto entiteta bez drugih na njoj. Zar to nije jasno poslije rata? I \u0161ta sada sa tim ho\u0107emo? Ponovo ratovati? I taj problem opet ne rije\u0161iti? Ima jedna va\u017ena stvar u izgradnji mira, a to je izdr\u017eati napetost. Moramo nau\u010diti, svi zajedno izdr\u017eati napetost mira i krenuti u izgradnju boljitka za bh. \u010dovjeka. Izvan ova dva isklju\u010diva stajali\u0161ta. Graditi mir zna\u010di ohrabriti ljude da \u010dine dobro, da se ne boje i da budu, ako treba gra\u0111anski neposlu\u0161ni, ali da ne djeluju protiv pravde i mira.<\/p>\n<p><strong>Radite mnogo sa mladim ljudima. Kakvo je njihovo mi\u0161ljenje o ovakvim temama?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Upravo sam provela vikend sa grupom mladih ljudi od osamnaestak godina koji dolaze iz raznih dijelova BiH \u2013 Olovo, Sokolac, Mostar, Bosansko Grahovo, Livno \u2026 Ne biste vjerovali kako se oni dobro dru\u017ee, sla\u017eu, vole\u2026 Oni se razumiju, oni iskreno govore i ne ljute se, oni ple\u0161u zajedno i prave projekte i budu\u0107nost, mirnu budu\u0107nost na ovim prostorima. Istina je da imaju podijeljene politi\u010dke stavove, kao onaj o kome sam upravo govorila. Ali o tome govore nau\u010deno, bez ubje\u0111enja, vidi se trag obrazovnih sistema i medija koji su utisnuli odre\u0111ene stavove u njih.<\/p>\n<p>Ja jako vjerujem u mladost ove zemlje i znam da \u0107e oni umjeti bolje graditi budu\u0107nost. Samo je va\u017eno da shvate da se rat zaista dogodio, da nismo mi koji smo bili mladi devedesetih bili nekakvi \u010dudni, druga\u010diji, pa se to nama dogodilo. Lo\u0161e stvari se ne doga\u0111aju uvijek drugima. Zato je va\u017eno uvijek budno, raditi za mir.<\/p>\n<p><strong>Koje metode koristite u izgradnji mira i koji su ciljevi?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Ciljevi koje prepoznajem kao va\u017ene da bi u jednom dru\u0161tvu gradili\/odr\u017eavali\/dogra\u0111ivali mir su: izgradnja sigurnog prostora u kome svako mo\u017ee slobodno i iskreno podijeliti svoje stavove, stalni proces dosezanja konsenzusa pri dono\u0161enju odluka u poku\u0161aju da se ni\u010diji stav ne pogazi, neprestana transformacija sukoba do kojih izme\u0111u razli\u010ditih pojedinaca\/grupa\/ideologija neminovno dolazi, razvijanje svijesti o razli\u010ditim percepcijama i pravo na svaku od njih, njegovanje procesa pomirenja i oprosta, nenasilje i nenasilna komunikacija. Ove ciljeve posti\u017eem razli\u010ditim vje\u017ebama, jer sam mi\u0161ljenja da su to vje\u0161tine i da se one mogu razviti, uvje\u017ebati i istrenirati.<\/p>\n<p>Uglavnom koristim iskustvene vje\u017ebe koje sam nau\u010dila u Centru za nenasilnu akciju, Randu (Adresa za nenasilno djelovanje) i od drugih u\u010ditelja u na\u0161em regionu. Primjer vje\u017ebe je da npr. ako vje\u017ebamo vje\u0161tinu postizanja konsenzusa ka\u017eemo grupi u\u010desnika na treningu da su oni navodno \u010dlanovi ekspertnog tima koji treba da odlu\u010di kojih pet osobina i pet vje\u0161tina treba da ima tim koji \u0107e prvi naseliti novootkrivenu planetu. Ove osobine i vje\u0161tine svako prvo napi\u0161e sam za sebe. Zatim u parovima, pa \u010detvorkama, zatim osmorkama i kona\u010dno \u010ditava grupa treba imati konsenzus oko tih osobina i vje\u0161tina. Proces postizanja konsenzusa se u\u010desnicima objasni sa aspekta nenasilja: niti oni trebaju \u201cu\u0161utkati\u201d ne\u010diju ideju, niti trebaju potisnuti ono \u0161to je njihov stav. Stalni balans izme\u0111u potreba drugog i vlastitih potreba je proces izgradnje mira.<\/p>\n<p><strong>Upravo je objavljena Va\u0161a knjiga Put mira u koautorstvu sa Amelom Jakubovi\u0107. O \u010demu se govori u knjizi?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 To je jo\u0161 jedan front na kome se borimo. Knjiga pokazuje da se vjera mo\u017ee i treba koristiti za mir, za pomirenje, za dobro. Tu je vrijedan esej Amele Jakubovi\u0107 o teolo\u0161kim i sociolo\u0161kim dokazima da je islam vjera mira. Vjerujem da je knjiga va\u017ean doprinos borbi protiv islamofobije, ona je svjedo\u010danstvo mira u varljivom podijeljenom svijetu.<\/p>\n<p>Izvor: <strong>Al Jazeera<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mirovna aktivistica Amra Pand\u017eo govori o naporima za pomirenje i uspostavljanje boljih odnosa u Bosni i Hercegovini. Amra Pand\u017eo je mirovna aktivistica ve\u0107 gotovo dvadeset godina<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":317,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[47,43],"class_list":["post-316","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-iz-medija","tag-amra-pandzo","tag-interview"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/316","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=316"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/316\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/317"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=316"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=316"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=316"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}