Kao \u017eestokog protivnika zloupotreba kr\u0161\u0107anstva i drugih religija u ime nacionalisti\u010dkih politika, vrh Katoli\u010dke crkve u BiH smijenio je prije tri godine fra Dragu Boji\u0107a s mjesta glavnog urednika Svjetla rije\u010di, mjese\u010dnoga glasila Franjeva\u010dke provincije Bosne Srebrene. Ubrzo su mu zabranili i predavati na Franjeva\u010dkoj teologiji u Sarajevu, prakti\u010dno su ga protjerali. A on je opstao i ostao franjevac, sve\u0107enik, teolog. Ako ve\u0107 ne ranije, izdavanjem svoje knjige \u201cZlato i tamjan\u201d dokazao je da se na ljude poput njega odnosi definicija \u201cvox clamantis in deserto\u201d, da su takvi kao \u0161to je on, oni koji su posljednji ostali progovariati istinu, prema Kristovim rije\u010dima u Evan\u0111elju po Luki, iza kojih \u0107e, ako se njih u\u0161utka, \u201ckamenje vikati\u201d.<\/p>\n
Javnost vas do\u017eivljava kao disidenta u redovima Katoli\u010dke crkve\u2026<\/strong> Kad se govori o otporu sve\u0107enika koji zagovaraju nacionalisti\u010dki izolacionizam s idejama kr\u0161\u0107anskog univerzalizma \u0161to ih propagira papa Franjo, mo\u017ee li se to uspore\u0111ivati s Titovim poku\u0161ajem odvajanja Katoli\u010dke crkve u Hrvata od Vatikana u doba nadbiskupa Stepinca?<\/strong> U usta\u0161kim i nacisti\u010dkim logoroma u Drugom svjetskom ratu ubijeno je 47 katoli\u010dkih sve\u0107enika. U partizanima je bio 141 katoli\u010dki duhovnik. Katoli\u010dka crkva u Njema\u010dkoj u svakom trenutku isti\u010de mu\u010deni\u0161tvo patera Ruperta Mayera i njegov otpor nacizmu jo\u0161 od 1919. do 1945. \u0160to danas Katoli\u010dka crkva misli o njima?<\/strong> Svojedobno ste izjavili da politi\u010dari instrumentaliziraju religiju i vjerske simbole. Govorili ste u kontekstu nacionalisti\u010dkih stranaka u Bosni i Hercegovini?<\/strong> Prije nekoliko godina ste izjavili da \u0107e, unato\u010d optu\u017ebama da se \u010dlanovi Bosne Srebrene pona\u0161aju ne kao ujaci nego kao \u201cdaid\u017ee, kvislinzi, titoisti\u201d, ono najbolje od Bosne Srebrene opstati kao \u0161to uvijek u povijesti i jest. Smatrate li to i danas?<\/strong> \u0160to se ti\u010de va\u0161e knjige \u201cZlato i tamjan\u201d, ve\u0107 iz naslova se i\u0161\u010ditava jasna kritika bogatstva Katoli\u010dke crkve. Kako je vrh Crkve u Zagrebu i Sarajevu do\u010dekao rije\u010di pape Franje kad je prije tri godine izjavio da \u201csveti Petar nije imao bankovni ra\u010dun, a kad bi trebao platiti porez, da bi ga Bog poslao da lovi ribu i tako zaradi novac\u201d?<\/strong> Katoli\u010dke vjernike \u010desto ohrabrujete da preispituju svoja uvjerenja, da se suo\u010davaju sa sumnjom kako bi se kao slobodni ljudi pomirili s Bogom i svojim vjerskim uvjerenjima. Istodobno Kaptol ima problem \u010dak i s takvim situacijama kad vjernici, primjerice, \u017eele prona\u0107i bolje mjesto za gradnju monumentalne crkve od znamenitog parka u svojoj \u010detvrti na Savici u Zagrebu. Ako katoli\u010dki vjernici danas trpe takav tretman, \u010demu se objektivno mogu nadati ateisti? Jesmo li svjedoci klerikalizacije javnih prostora, javnih medija\u2026?<\/strong> Postaje li kriza katoli\u010dke vjere kriza cijelog dru\u0161tva? Nedavno je Ve\u010dernjakov kolumnist Goran Gerovac izjavio za Express da je danas pitanje istinske vjere, paradoksalno, moralna obaveza ateista, kao jedinih koji su u ovoj situaciji kadri objektivo promatrati zada\u0107u vjerovanja. Nedavno smo svjedo\u010dili ispadu Ivice Ragu\u017ea, dekana bogoslovije u \u0110akovu, o drugotnim \u017eenama, poslu\u0161nosti \u017eena redom Bogu, Crkvi pa mu\u0161karcu, i svemu \u0161to je uslijedilo. Iz kojih to dijelova Evan\u0111elja klerici poput Ragu\u017ea crpe ideju o pod\u010dinjenosti \u017eene kao Bogu ugodnoj?<\/strong> Mogu li se, i smiju li se, hrvatske udruge i inicijative, poput U ime obitelji, 40 dana za molitvu, Vigilare i sli\u010dne pojave, nazvati katoli\u010dkim fundamentalizmom?<\/strong> Populisti\u010dki pristupaju problemima. Katoli\u010dka crkva trebala bi se od takvih i sli\u010dnih distancirati jer oni izvr\u0107u Evan\u0111elje i svojom isklju\u010divo\u0161\u0107u vrije\u0111aju druge i druk\u010dije te pritom \u0161tete i ugledu Crkve<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":337,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[24,43],"class_list":["post-336","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-iz-medija","tag-drago-bojic","tag-interview"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/336","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=336"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/336\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/337"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=336"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=336"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=336"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nRijetki su pravi disidenti jer je disidentstvo povezano s mnogim rizicima, i onim egzistencijalnim, \u017eivotnim. Iz respekta prema ljudima koji su svoje disidentstvo platili \u017eivotom treba biti oprezan s upotrebom toga pojma.<\/p>\n
\nMislim da nije posve prikladno uspore\u0111ivati vrijeme Titova poku\u0161aja stvaranja nacionalne (dr\u017eavne) crkve i njezino odvajanje od Rima s na\u0161im vremenom, u kojem je Katoli\u010dka crkva privilegirana u dru\u0161tvu. To su dva razli\u010dita konteksta. Danas se iskazuje deklarativno jedinstvo s rimskim biskupom, ali smo u duhovnom smislu razli\u010diti od onoga \u0161to zagovara papa Franjo. Neki u Crkvi \u010dak smatraju da ovaj papa nema Duha Bo\u017ejega pa ga onda ne podnose. Naravno, nacionalisti\u010dki izolacionizam u suprotnosti je s kr\u0161\u0107anskim univerzalizmom. To je vjerojatno jasno i mnogim kr\u0161\u0107anima koji ne podr\u017eavaju nacionalizam, ali ga se u praksi ne odri\u010du jer je nacionalizam na ovim prostorima povezan s profitom, vla\u0161\u0107u, mo\u0107i.<\/p>\n
\nBilo je sve\u0107enika koji su se na ovim prostorima suprotstavljali nacionalizmu u vrijeme Drugog svjetskog rata. Oni su danas \u010desto zaboravljeni jer je naglasak stavljen na stradanja sve\u0107enika u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Naravno, treba se sje\u0107ati svih \u017ertava, ali je velika \u0161teta \u0161to se Katoli\u010dka crkva odri\u010de antifa\u0161isti\u010dke tradicije i ljudi iz vlastitih redova koji su bili istinski antifa\u0161isti. Na taj na\u010din se Katoli\u010dka crkva odri\u010de najboljeg dijela svoje pro\u0161losti.<\/p>\n
\nPovijesna je \u010dinjenica da su identiteti primarno kolektivisti\u010dki (religijski, konfesionalni, etni\u010dki) i da nisu vezani za ljudska prava pojedinca, gra\u0111anina, \u010dovjeka kao \u010dovjeka. Odatle se instrumentalizacija religije i vjerskih simbola naj\u010de\u0161\u0107e doga\u0111a obostrano, kako od politi\u010dara tako i uz suglasnost i podr\u0161ku predstavnika vjerskih zajednica. U svim vjerskim zajednicama ima deklariranih, ali i jo\u0161 vi\u0161e pre\u0161utnih nacionalista. Oni to \u010desto pravdaju time da su uz svoj \u201cugro\u017eeni\u201d narod i da je to izraz rodoljublja. Ali to takozvano rodoljublje \u010desto sklizne u neprijateljstvo i isklju\u010divost prema drugima. Takav obo\u017eavateljski odnos prema naciji (etniji) na na\u0161im prostorima govori o tome koliko su ljudi nedovoljno samostalni, nesigurni u sebe, nepotvr\u0111eni, frustrirani, pa im uvijek treba neki kolektiv ili \u010dopor kojemu \u0107u se prikloniti. S takvim nekriti\u010dkim odnosom prema kolektivu ljudi su podlo\u017eni svim vrstama manipulacija i naj\u010de\u0161\u0107e su i sami \u017ertve vlastitih nacionalizama. Nacionalizam se hrani strahom od drugih, a strah desolidarizira ljude i pretvara ih u mrzitelje svih koji ne pripadaju njihovu kolektivu.<\/p>\n
\nSmatram to i dalje, iako se mora konstatirati da i Bosna Srebrena prolazi odre\u0111enu vrstu krize identiteta. Od devedesetih naovamo ova zajednica je pretrpjela puno \u0161tete i u ljudskom i u materijalno smislu. Uz to stalno je iz politi\u010dkih, pa \u010dak i iz crkvenih krugova, osporavaju i poku\u0161avaju umanjiti njezinu povijesnu i sada\u0161nju ulogu. Ipak, vjerujem da \u0107e u njoj uvijek biti ljudi koji \u0107e njegovati ono najbolje u toj zajednici i koji se ne\u0107e prikloniti nacionalnim i vjerskim ideologijama isklju\u010divosti.<\/p>\n
\nNe znam koliko ozbiljno ljudi iz Crkve na ovim prostorima do\u017eivljavaju papu Franju i njegove rije\u010di. Nedavno je vrlo o\u0161tro govorio i o zlu klerikalizma koji sve\u0107enike, biskupe, kardinale odvaja od ljudi (vjernika), stvarnog \u017eivota i nevolja ovog svijeta. Isus iz Nazareta u Evan\u0111elju ne osu\u0111uje materijalno kao takvo, ali osu\u0111uje nepravedne na\u010dine stjecanja i upravljanja materijalnim dobrima. \u010cinjenica jest da neki predstavnici Katoli\u010dke crkve stalno \u201cpove\u0107avaju svoje riznice\u201d, kako to slikovito opisuje Pismo, i da su neosjetljivi i be\u0161\u0107utni prema siroma\u0161nima i nevoljnima ovog svijeta. Zato papa Franjo \u010desto i govori o tome, inzistiraju\u0107i na dru\u0161tvenoj pravdi i milosr\u0111u i u Crkvi i u svijetu.<\/p>\n
\nMislim da smo nakon re\u017eima koji je progonio religiju iz javne sfere, te u svojim urbanisti\u010dkim rje\u0161enjima nije predvi\u0111ao gradnju crkava i bogomolja, u fazi da se sakralni objekti \u010desto grade krajnje neplanski, neestetski i da se njima ozna\u010dava teritorij, \u0161to je posebno slu\u010daj u Bosni i Hercegovini. Pri gradnji vjerskih objekata, zbog simbolike koju u sebi nose, mora se paziti da se po\u0161tuju zakoni, prava drugih ljudi koji ne pripadaju odnosnoj vjerskoj zajednici i da vjerski objekti ne budu povod i razlog za me\u0111usobne netrpeljivosti i isklju\u010divosti. Na\u017ealost, u na\u0161oj novijoj povijesti ima i takvih slu\u010dajeva, a to optere\u0107uje odnose u na\u0161im dru\u0161tvima koji su ionako optere\u0107eni ideolo\u0161kim i stvarnim podjelama. Na taj na\u010din vjerski objekti, koji bi trebali biti simbol autenti\u010dnog zajedni\u0161tva s Bogom i ljudi me\u0111usobno, nerijetko postaju kamen razdora, podjela i mr\u017enji.<\/p>\n
\nAteisti su manjina u dru\u0161tvenim zajednicama na ovim prostorima, a vjera tra\u017ei da se upravo manjine posebno po\u0161tuje. Sa sada\u0161njih ateista treba skinuti stigmu biv\u0161eg ateisti\u010dkog dru\u0161tva u kojem su vjerske zajednice pretrpjele puno \u0161tete. Vjerske zajednice bi vi\u0161e u\u010dinile i za sebe i za dru\u0161tvo u cjelini kad bi se pozabavile \u201cprakti\u010dnim ateizmom\u201d u vlastitim redovima, jer je upravo \u201cprakti\u010dni ateizam\u201d uzrok svemu onome lo\u0161emu u vjerskim zajednicama, a onda i u dru\u0161tvu, jer vjernici \u010dine ve\u0107inu toga dru\u0161tva.<\/p>\n
\nBudu\u0107i da vjernici predstavljaju veliku ve\u0107inu u na\u0161im dru\u0161tvima i da u tom smislu utje\u010du i na dru\u0161tvene procese, velika je njihova odgovornost za sve ono lo\u0161e \u0161to se doga\u0111alo i doga\u0111a u na\u0161im dru\u0161tvima. U tom smislu nu\u017eno moramo govoriti i o \u201ckrizi vjere\u201d ili nevjerodostojnosti ljudi koji se priznaju vjernicima. Mislim ipak da je \u201ckriza vjere\u201d prije svega osobno pitanje koje tra\u017ei da se stalno propituje vlastita vjera, praksa, \u017eivot i da se ide putem osobnog obra\u0107enja.<\/p>\n
\n\u017dene su u gotovo svim svjetskim religijama marginalizirane i diskriminirane. Sveto pismo govori o jednakom dostojanstvu mu\u0161karca i \u017eene. Isus je posebno inzistirao na tome, \u0161tite\u0107i dostojanstvo \u017eena, obra\u0107aju\u0107i im se s po\u0161tovanjem, naklono\u0161\u0107u i nje\u017eno\u0161\u0107u. Povijest kr\u0161\u0107anstva i Katoli\u010dke crkve bitno je ozna\u010dena mu\u0161karcima i u tom kontekstu treba gledati i status \u017eena u Crkvi. Katoli\u010dka crkva je, kako to ka\u017eu neki teolozi, \u201cmu\u0161ka Crkva\u201d \u2013 Crkva koju vode mu\u0161karci, a u koju najvi\u0161e idu \u017eene. To nikako nije u skladu sa Svetim pismom i to je jedno od ozbiljnih pitanja s kojim se suvremena Katoli\u010dka crkva mora suo\u010diti. Katoli\u010dki teolog Hans K\u00fcng u svojoj studiji \u201c\u017dena u kr\u0161\u0107anstvu\u201d pokazuje kako su \u017eene u prvim stolje\u0107ima Crkve bile i u\u010denice (apostolice) i proro\u010dice, ali da se s vremenom njihov polo\u017eaj stalno pogor\u0161avao, pogotovo u srednjem vijeku, i da se ta nepravda danas mora ispraviti. Dobar znak je \u0161to u suvremenoj Katoli\u010dkoj crkvi ima sve vi\u0161e teologa, ali i biskupa i sve\u0107enika, koji smatraju da sada\u0161nji status \u017eene u Crkvi i odnos prema \u017eenama nije kr\u0161\u0107anski niti je u skladu s humanisti\u010dkim vrednotama i pravima \u017eena.<\/p>\n
\nU demokratskim dru\u0161tvima svatko ima pravo na udru\u017eivanje i na javno iskazivanje svojih uvjerenja, svjetonazora, stavova, pa makar to, kao u ovom slu\u010daju, bili retrogradni, antihumanisti\u010dki i antivjerski stavovi. Sekularna dr\u017eava se mora pobrinuti da takvi svjetonazori i stavovi ne postanu zakonski obvezuju\u0107i. Katoli\u010dka crkva bi se od takvih i sli\u010dnih udruga trebala distancirati jer oni izvr\u0107u Evan\u0111elje i svojom isklju\u010divo\u0161\u0107u vrije\u0111aju druge i druk\u010dije te pritom \u0161tete i ugledu Katoli\u010dke crkve. Dakle, takvim i sli\u010dnim udrugama ne treba dopustiti da se pokrivaju simboli\u010dkim kapitalom kr\u0161\u0107anstva i Crkve i od njih se treba javno, jasno i nedvosmisleno distancirati. Ovakve vrste udruga, pokreta i inicijativa populisti\u010dki i pojeftinjeno pristupaju objektivnim problemima. Isus govori da njegovi u\u010denici i vjernici ne trebaju bje\u017eati od svijeta niti prema svijetu oda\u0161iljati bojovne strijele niti se zavla\u010diti u neke borbene i duhovnja\u010dke skupine, nego da usred svijeta, me\u0111u svojim suvremenicima autenti\u010dno \u017eive njegove vizije i tako mijenjaju i sebe i dru\u0161tvo u kojem \u017eive.
\nIzvor:\u00a0express.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"