{"id":397,"date":"2018-02-15T01:16:06","date_gmt":"2018-02-15T00:16:06","guid":{"rendered":"http:\/\/imic.ba\/portal\/?p=397"},"modified":"2024-05-16T11:44:23","modified_gmt":"2024-05-16T09:44:23","slug":"marko-orsolic-franjevac-koji-se-bori-za-dijalog-gradanski-i-medureligijski-dijalog","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/imic.ba\/portal\/marko-orsolic-franjevac-koji-se-bori-za-dijalog-gradanski-i-medureligijski-dijalog\/","title":{"rendered":"Marko Or\u0161oli\u0107, franjevac koji se bori za dijalog gra\u0111anski i me\u0111ureligijski dijalog"},"content":{"rendered":"<p>Marko Or\u0161oli\u0107 ro\u0111en je avgusta 1943. u Ora\u0161ju, na sjeveru BiH. Kao diplomirani teolog, studirao je i istoriju i politi\u010dke nauke. Veoma je anga\u017eiran na dru\u0161tvenim pitanjima, a ujedno je i veoma kriti\u010dan prema ulozi katoli\u010dkog klera tokom Drugog svjetskog rata.<\/p>\n<p>I danas neumorno nastavlja da se bori protiv nacionalizama koji potkopavaju Bosnu i Hercegovinu i prigovara razli\u010ditim vjerskim zajednicama \u0161to se upli\u0107u u nacionalne sukobe. Takva vrsta gra\u0111anskog anga\u017emana donijela mu je \u017eestoke kritike od strane hrvatske zajednice koja ga redovno optu\u017euje da se vi\u0161e anga\u017eira za Bo\u0161njake, Srbe i \u201edjecu komunizma\u201c nego za \u201esvoje\u201c. Marko Or\u0161oli\u0107 objavio je vi\u0161e knjiga i nekoliko stotina \u010dlanaka iz oblasti filozofije nauke i teologije dijaloga.<\/p>\n<p><strong>Susre\u0107em brojne turiste\u00a0koji se dive (vjerskoj) toleranciji ljudi sa kojima se susre\u0107u u Bosni. Sa druge strane, razgovaram sa mnogim Bosancima koji se \u017eale na okrutan nedostatak tolerancije u svom dru\u0161tvu. \u0160ta mislite o dana\u0161njem stanju me\u0111ureligijskog dijaloga u Bosni?<\/strong><\/p>\n<p>Vjerska tolerancija i ina\u010de filozofija \u017eivljenja, kroz stolje\u0107a je s pravom nagla\u0161ena karakteristika odnosa me\u0111u ljudima ovdje. Jedino je takav odnos omogu\u0107avao opstanak u te\u0161kim vremenima i podno\u0161enje te\u0161ke sudbine. Tek sa austrougarskom okupacijom situacija se bitno mijenja, jer se tada tolerancija preta\u010de u zakone i propise. Me\u0111utim, Austro-Ugarska Monarhija kao i ostala tri carstva (Osmansko, Prusko i Rusko) poslije Be\u010dkog kongresa 1815. veoma su suprotstavljeni svim novim progresivnim idejama koje je sna\u017eno nagovijestila Francuska revolucija koja je bila epohalni san zore iza kojeg nije svanuo dan.<\/p>\n<p><strong>Po Va\u0161em mi\u0161ljenju, da li su vjerski lideri koji pozivaju na me\u0111uvjerski mir manjina ili ve\u0107ina danas u Bosni? Mislite li da ih ima vi\u0161e ili manje nego ranije? Da li mislite da je njihov uticaj\u00a0na dru\u0161tvo vi\u0161i nego uticaj politi\u010dara?<\/strong><\/p>\n<p>Ovdje su politi\u010dari oni koji kroje na\u0161e sudbine. Oni su oslonjeni na me\u0111unarodne institucije i projekte u koje se mi moramo uklopiti. Vjerski lideri se maksimalno trude da uz pomo\u0107 ograni\u010denih mogu\u0107nosti pobolj\u0161aju situaciju. Njihove mogu\u0107nosti su skromne, jer su vjerske zajednice nepravedno osiroma\u0161ene i gotovo uni\u0161tene u II svjetskom ratu i pora\u0107u. Tek 60-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a vjerske zajednice osna\u017euju i njihov utjecaj postaje sna\u017eniji i u\u010dinkovitiji.<\/p>\n<p><strong>Tokom posjete Sarajevu 6. 6. 2015. godine, Papa Franjo je pozvao ljude da \u017eive u miru s pripadnicima drugih religija. Kako je Hrvatska Crkva to shvatila, da li su ove rije\u010di donijele\u00a0bilo kakvu promjenu?<\/strong><\/p>\n<p>Suvremene pape izvukle su Crkvu iz srednjovjekovne u\u010dmalosti prihvataju\u0107i poruke novog vremena i nastoje\u0107i odgovoriti na pitanja suvremenog \u010dovjeka otvaraju\u0107i nove vidike i zbacuju\u0107i balaste stoljetnih tradicionalizama. Ivan Pavao II nije samo kle\u010dao u Yad Vashemu, nego je bio prvi moderni papa u sinagogi i u d\u017eamiji, priznaju\u0107i ih ku\u0107ama jednog te istog Boga: Pri tom je Jevreje nazvao starijom bra\u0107om a muslimane mla\u0111om bra\u0107om kr\u0161\u0107anima i svim ljudima.<\/p>\n<p>Tim su parole Farncuske revucije postale sadr\u017eajnije a vjernici uvjerljiviji kao akteri boljeg svijeta.<\/p>\n<p><strong>U nekim lokalnim novinama\u00a0pi\u0161e\u00a0da ste komunist, neprijatelj hrvatskog naroda. Po va\u0161em mi\u0161ljenju, da li mo\u017eemo danas govoriti o slobodi govora u BiH? Koja je poenta nekoga ko \u017eeli da izrazi mi\u0161ljenje druga\u010dije od onih\u00a0nacionalisti\u010dkih politi\u010dara?<\/strong><\/p>\n<p>Ljudi mogu pisati \u0161to ho\u0107e. Papir mo\u017ee sve podnijeti. Nisam nikada bio \u010dlan nijedne partije. Ali sam 1988. bio jedini teolog koji je dao intervju listu Komunist\u00a0i svakodnevno dijalogizirao s komunistima, marksistima i socijalistima. Oni se najednom izgubi\u0161e u tranziciji pri prelazu iz jednostrana\u010dke u vi\u0161estrana\u010dku demokraciju. U ratu i tranziciji mnogi su otjerani na svih pet kontinenata, a mnogi su obukli nacionalne dresove i sada su vladaju\u0107a elita trostruke etnokracije koja je troskok u bezdan. \u010cak sam objavio knjigu pod naslovom Kr\u0161\u0107anin u slu\u017ebi revolucije s du\u017eim tekstom o Crkvi i suvremenom proletarijatu. Dosta sam davao povoda, za neupu\u0107ene, da me svakako zovu. Jedino sam odgovorio prijatelju Predragu Matvejevi\u0107u kada me je nazvao marksistom, da sam ja marksolog. Nisam nikakav neprijatelj hrvatskog naroda, ali ne podnosim zagri\u017eene nacionalizme. U jednom tv intervju u decembru 1991. godine (gledala je cijela Jugoslavija) rekao sam da sam Hrvat i da se tako pi\u0161em, ali da se tako ne osje\u0107am. Osje\u0107am se dobro ili lo\u0161e. Bez ljudskih prava uglavnom lo\u0161e. Bolje kazano osje\u0107am se bosanskim Hrvatom, pri tom je va\u017eniji pridjev nego imenica.<\/p>\n<p><strong>Opet, prema\u00a0izvorima iz\u00a0\u0161tampe, sve se lo\u0161e odvija u Bosni a dr\u017eava je stalno na ivici kolapsa. Ipak, u ovom trenutku, jo\u0161 uvijek se dr\u017ei. \u0160ta mislite o op\u0161toj situaciji u zemlji?<\/strong><\/p>\n<p>Na\u0161a zemlja mora odgovoriti na klju\u010dno pitanje: je li ona historijska tvorevina (J. B.Tito, bosanski franjevci) ili je sklepotina od ostatka Srbije, Hrvatske i Muslimanije (nacionalno-nacionalsti\u010dka ideologija), gdje Jevreji i normalni dr\u017eavljani nemaju ni pasivno pravo glasa. Neshvatljivo u 21. stolje\u0107u! To se doga\u0111a kada se iz kolektivnih (nacionalnih) prava izvode osnovna ljudska prava (pravo na \u017eivot, slobodu i te\u017enju ka sre\u0107i) a ne obratno.<\/p>\n<p><strong>U Francuskoj se mnogi ljudi osje\u0107aju ugro\u017eeni prisustvom razli\u010ditih\u00a0vjerskih\u00a0praksi, a pitanje je duboko podijelilo dru\u0161tvo. Ako biste mogli razgovarati s tim ljudima, kakva bi va\u0161a poruka bila?<\/strong><\/p>\n<p>Jevrejski je narod dobio bo\u017eansku Objavu (sadr\u017eana i u kr\u0161\u0107anstvu i islamu) da je Stvoritelj stvorio \u010dovjeka kao mu\u0161ko i \u017eensko (jedine razlike koje priznajem). Jedan je jedincati sve-ljudski rod, od kojeg treba napraviti jedno dru\u0161tvo u kojem ima mjesta za sve u sre\u0107i i zadovoljstvu.<\/p>\n<p>Razgovarala:\u00a0Lea Saugier<\/p>\n<p>Objavljeno na portalu\u00a0<a href=\"https:\/\/www.courrierdesbalkans.fr\/Bosnie-Herzegovine-Interview-de-Marko-Orsolichttp:\/\">courrierdesbalkans.fr<\/a>\u00a011.02.2018.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Povezati ljude radije nego ih podijeliti. Godine 1991. dok je rat kucao na vrata Bosne i Hercegovine, franjevac Marko Or\u0161oli\u0107 formirao je \u201eZajedno\u201c, prvi centar posve\u0107en me\u0111ureligijskom dijalogu u Sarajevu, s ciljem promocije razvoja vi\u0161ereligijskog, vi\u0161eetni\u010dkog i vi\u0161ekulturnog dru\u0161tva. Uvijek je spreman boriti se protiv ideologija i mr\u017enje. Pregled jednog dugog \u017eivota punog raznih anga\u017emana.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":398,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[60,63,61,43,32,62],"class_list":["post-397","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-zajedno","tag-bih","tag-crkva","tag-interview","tag-marko-orsolic","tag-papa"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/397","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=397"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/397\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1005,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/397\/revisions\/1005"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/398"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=397"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=397"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=397"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}