![\"\"](\"http:\/\/imic.ba\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/panel-diskusija-fer-2.jpg\")
<\/p>\nU toku druge panel diskusije FER diskursa razgovaralo se o potrebi dubljeg sagledavanja pojma rodne ideologije koji je \u010desto predmet manipulacije u procesu kreiranja kontranarativa samim feminizmima te rodnoj ravnopravnosti. Religija je danas jedan od va\u017enih dru\u0161tvenih fenomena u mnogim dru\u0161tavima i uveliko utje\u010de na politi\u010dku situaciju u tim dru\u0161tvima.<\/p>\n
Politika, pogotovo konzervativna, je centralno pitanje u razumijevanju pozicioniranosti \u017eene u svijetu ali i pojma rod. Neoliberalni kapitalizam, razli\u010dite vrste suverenosti dr\u017eava te tendencija da se svijet vidi unipolarnim su faktori koji dodatno utje\u010du na manipulaciju terminima roda i rodne ideologije.<\/p>\n
Rodna ideologija se tako, navodi Zaharijevi\u0107, poistovje\u0107uje sa komunizmom, sa individualizmom, sa neoliberalizmom, sa globalizacijom dakle manje vi\u0161e sa svim pojavama modernog svijeta.<\/p>\n
U prikazu odnosa sekularnih i religijskih feminizama, Ani\u0107 je istakla potrebu prvenstveno za novim vi\u0111enjem koje ne\u0107e vr\u0161iti strogu podjelu na sekularno i religijsko budu\u0107i da pojedinci\/ke, u svakodnevnom \u017eivotu, \u017eive obje ove stvarnosti.<\/p>\n
\u017dene vjernice, navodi dalje Ani\u0107, bile su uklju\u010dene u projekte emancipacije od samih po\u010detaka, a njihova motivacija je bila vjerska.<\/p>\n
Na temeljima svetih spisa, one su branile svoja prava i svoju uklju\u010denost u procese dono\u0161enja odluka, u jednom dru\u0161tvu.<\/p>\n
Propituju\u0107i stavove o \u017eenama, Ani\u0107 je istakla da je vrlo va\u017eno uzeti u obzir \u010dinjenicu da su religijsku literaturu pisali mu\u0161karci.<\/p>\n
Religijska literatura je vrlo \u010desto bila pod utjecajem kultura i intelektualnih tradicija s kojima su se novonastale religije susretale kao i pod utjecajima same anti\u010dke filozofije, posebno Aristotela.<\/p>\n
Izvorno u samim svetim spisima ne nalazimo argumente za drugost, opresiju \u017eene i binarne podjele. U okviru panel diskusije tematizirana je i ratifikacija Istanbulske konvencije u Republici Hrvatskoj.<\/p>\n
Predava\u010dice su istakle da je u Hrvatskoj veliki interes za ovu temu i tome doprinosi utjecaj crkve i njoj bliskih nevladinih organizacija. Kao produ\u017eena ruka crkve one djeluju sa nereligijskom agendom koja je paravan za nametanje jednog religijskog svjetonazora svima u sekularnoj dr\u017eavi.<\/p>\n
Po\u0161to u BiH i Srbiji nije postojao zna\u010dajniji politi\u010dki interes za ove teme Istanbulska konvencija je usvojena bez ikakve rasprave i otpora. Ipak, obje panelistice su kazale da region treba da se pripremi za mogu\u0107e odjeke hrvatske kampanje na druge zemlje.<\/p>\n
<\/p>\n
Ponekad se sti\u010de dojam da postoji odsustvo volje za dijalog sekularnog i religijskog feminizma, no upravo radi toga je bitno insistirati i pokretati odre\u0111ena pitanja te kreirati spone izme\u0111u njih. Da li je motivacija ne\u010dijeg djelovanja religijska ili ne, manje je va\u017eno od toga da je cilj prema kojem se kre\u0107u i sekularni i religijski feminizmi, isti, a to je ravnopravnost \u017eena sa mu\u0161karcima.<\/p>\n
Mijenjanje narativa i na\u010dina razmi\u0161ljanja je dugotrajan proces koji se nu\u017eno ne ubrzava tek usvajanjem odre\u0111enih zakonskih okvira.<\/p>\n
Va\u017eno je u\u010diti iz sli\u010dnih konteksta o rodnoj ravnopravnosti i na vrijeme prepoznavati probleme kako \u017eene ne bi stalno bile u poziciji da se brane i reagiraju na napade, ve\u0107 da proaktivno djeluju, zaklju\u010deno je na drugoj panel diskusiji Religijski i sekularni feminizmi.<\/p>\n