{"id":790,"date":"2018-10-01T01:14:28","date_gmt":"2018-09-30T23:14:28","guid":{"rendered":"https:\/\/imic.ba\/portal\/?p=790"},"modified":"2018-10-01T01:14:28","modified_gmt":"2018-09-30T23:14:28","slug":"fra-marko-za-jutarnji-list-hrvati-u-bih-trebaju-suradjivati-i-sa-srbima-i-bosnjacima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/imic.ba\/portal\/fra-marko-za-jutarnji-list-hrvati-u-bih-trebaju-suradjivati-i-sa-srbima-i-bosnjacima\/","title":{"rendered":"Fra Marko za Jutarnji list: Hrvati u BiH trebaju sura\u0111ivati i sa Srbima i Bo\u0161njacima"},"content":{"rendered":"
\n

Teolog, publicist i politolog fra Marko Or\u0161oli\u0107 osniva\u010d je Me\u0111unarodnog interreligijskog i interkulturalnog centra koji promovira me\u0111ureligijski dijalog i razvoj dijaloga o pravdi i miru u BiH i jugoisto\u010dnoj Europi te podr\u017eava ciljeve multireligijskog, multietni\u010dkog i multikulturalnog dru\u0161tva. Fra Marko nam ka\u017ee da je atmosfera uo\u010di izbora uobi\u010dajena.<\/p>\n

\u2013 Osje\u0107a se umor i od demokracije i od te\u0161ke situacije, koja je navodno bezizgledna. Neke su se stvari promijenile.\u00a0Dragan \u010covi\u0107<\/strong>, \u010dlan Predsjedni\u0161tva BiH, inicirao je priklju\u010denje Europskoj uniji. Bio je to mukotrpan proces i jo\u0161 nije dovr\u0161en, ali vidljivi su pozitivni pomaci. Kad je Berlinski kongres 1878. odlu\u010dio da \u0107e Austro-Ugarska okupirati BiH, bilo je to nasilno priklju\u010denje Europi (bilo je vi\u0161e od 1000 mrtvih), dodu\u0161e uz podr\u0161ku osmanlijske Turske. Danas je priklju\u010denje dobrovoljno i sve se stranke sla\u017eu, a \u010dini se i gra\u0111ani. U tome je znatna razlika. Neke nacionalne stranke, pri \u010demu mislim na\u00a0Dodika<\/strong>\u00a0i \u010covi\u0107a, razli\u010dito se odnose prama haa\u0161kim presudama, ali to je posljedica dnevne politi\u010dke konjunkture koja ne mo\u017ee opstati \u2013 ka\u017ee fra Marko Or\u0161oli\u0107.<\/p>\n<\/div>\n

Predizbornu utrku obilje\u017eili su hrvatski zahtjevi za izmjenom izbornog zakona. Kako ste to do\u017eivjeli i je li to zapravo \u017eelja za stvaranjem etni\u010dkih utvrda (da svaki narod bude gazda tamo gdje je u ve\u0107ini) u pojedinim dijelovima BiH ili pak \u017eelja HDZ-a BiH da se u\u010dvrsti kao jedina snaga Hrvata?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Osnovni problem u BiH je ho\u0107e li ona biti jedinstvena demokratska dr\u017eavna tvorevina ili trostruka etnokracija. Trostruka etnokracija put je u me\u0111usobno istrebljenje. To mnogi gra\u0111ani zatrovani uskogrudim nacionalnim vrednotama ne vide i dnevna politika ima problema s tim kako da im to razjasni, a da ne izgubi na izborima. HDZ-ovski zahtjevi su neosnovani i nespojivi s ljudskim pravima i hrvatskim interesima.<\/p>\n

U vezi s tim, kako gledate na inicijativu o tre\u0107em (hrvatskom) entitetu?<\/strong><\/p>\n

\u2013 HDZ je mo\u017eda u jednom trenutku dnevnopoliti\u010dki profitirao na Herceg Bosni, ali poslije Washingtonskog sporazuma tre\u0107i entitet poguban je i \u0161tetan.<\/p>\n

Ponekad je dojam da se Milorad Dodik najvi\u0161e brine za \u201chrvatski entitet\u201d. No, kad on o tome govori, za njega je Republika Srpska \u201cnedodirljiva\u201d, on \u201c\u017eeli\u201d tre\u0107i entitet samo na podru\u010dju Federacije?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Milorada Dodika brinu, prije svega, interesi srpskog naroda u BiH, i on vodi brigu o tome da srpski narod ovdje pre\u017eivi nakon toliko po\u010dinjenih zlo\u010dina za koje nisu samo oni isklju\u010divi krivci, jer krivi su svi nacionalizmi i provizorne svjetske politike, kao i hrvatsko ho-ruk dr\u017eavotvorje i bo\u0161nja\u010dko mladomuslimanstvo i op\u0107ejugoslavenski militarizam (kominternovski monolit).<\/p>\n

Koliko prema va\u0161em mi\u0161ljenju Dragan \u010covi\u0107 i HDZ BiH misli vi\u0161e na Hrvate Federacije ili samo zapadnog dijela Federacije (Mostar, Livno i zapadna Hercegovina)? A gdje su tu Hrvati Srednje Bosne, Posavine i pogotovo oni u Republici Srpskoj?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Gospodin Dragan \u010covi\u0107 misli na sve Hrvate u BiH, ali nije u mogu\u0107nosti nadvladati dnevnopoliti\u010dki trenutak koji ga zarobljava. On pla\u0107a tribut i dnevnoj politici\u00a0Franje Tu\u0111mana<\/strong>, koje se treba otresti jer je danas anakrona. Ne mo\u017eete trajno zamijeniti Drvar za koridor od Banja Luke do Bijeljine i pri tome izgubiti 200.000 Hrvata i Bo\u0161njaka u Posavini i mnoge Srbe na istom podru\u010dju.<\/p>\n

Bi li po vama osnivanje tog entiteta zapravo bio zadnji \u010davao u opstojnost BiH kao dr\u017eave, odnosno bi li se BiH uop\u0107e vi\u0161e mogla sa\u010duvati i bi li do\u0161lo ne samo do raspada, nego i do ujedinjenja njezinih dijelova sa susjednim dr\u017eavama?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Taj entitet ne mo\u017ee opstati u sebi, jer bi se sveo na nekoliko op\u0107ina u Zapadnoj Hercegovini. BiH mo\u017ee opstati zahvaljuju\u0107i velikim silama koje shva\u0107aju historijske tvorevine na ovim prostorima, od kojih je jedino BiH historijska tvorevina kao cjelina, a ne sklepotina od ostatka Hrvatske, Srbije i nekakvog Bo\u0161njakistana.<\/p>\n

No, s druge strane, kako osigurati da BiH funkcionira kad je o\u010dito da je ni Hrvati ni Srbi ne do\u017eivljavaju \u201csvojom\u201d, a Bo\u0161njaci bi je unitarizirali koliko mogu, i kao zalog vlastite opstojnosti.<\/strong><\/p>\n

\u2013 Stari su franjevci smatrali da u BiH \u017eive tri narodnosne skupine, ali jedan narod \u201cjedno srce i jedna du\u0161a\u201d. Moderni nacionalizmi prili\u010dno su uspjeli razru\u0161iti taj idili\u010dni pogled sa strane. Ovdje \u017eivi, historijski gledano, jedan narod koji je vjerom i na druge na\u010dine podijeljen, ali to \u201cvjera prava nije koja razdor me\u0111u nas sije. Vjera prava sjedinjava\u201d (fra\u00a0Antun Kne\u017eevi\u0107<\/strong>, 19. st.). Oni koji razgra\u0111uju dr\u017eavu BiH osu\u0111eni su na propast. Prije ili kasnije\u2026<\/p>\n

Kolika je opasnost od bo\u0161nja\u010dkog \u201cunitarizma\u201d i toga da Hrvati postanu manjina u vlastitoj dr\u017eavi?<\/strong><\/p>\n

\u2013 U opasnosti od nestanka, Bo\u0161njaci su morali odgovoriti \u017eestoko. Opasnost od bo\u0161nja\u010dkog unitarizma samo je bauk koji prekriva vlastiti nacionalizam i strah od odgovornosti za vlastita zlodjela i proma\u0161aje.<\/p>\n

Koliki utjecaj na BiH mo\u017ee imati situacija na Kosovu, odnosno pri\u010da o \u201crazmjeni\u201d teritorija? Je li inzistiranje Vu\u010di\u0107a \u201cmakar na ne\u010demu\u201d na Kosovu zapravo igra u kojoj on u kona\u010dnici ra\u010duna na \u201ccijelu\u201d Republiku Srpsku?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Kosovo je zaseban problem. Albanci-Kosovari nisu Slaveni i Kosovo treba biti posebna dr\u017eavna tvorevina, ali treba Pe\u0107koj patrijar\u0161iji, manastirima De\u010dani, Gra\u010danica, Prizren i Gospa Ljevi\u0161ka dati status eksteritorijalizacije, ali da pripadaju dr\u017eavi Kosovo. Ne\u0161to sli\u010dno onome \u0161to imaju crkve u Rimu prema Lateranskim ugovorima iz 1929.<\/p>\n

Kako bi se Hrvatska morala postaviti u slu\u010daju da zavlada \u201ckorekcija granica\u201d na Balkanu, pogotovo jer bi to u BiH te\u0161ko pro\u0161lo bez rata, a Srbija bi onda do\u0161la na 100 kilometara od Zagreba i 50 od Dubrovnika?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Hrvatska se postavlja kao dio Europske unije. To je sasvim u redu. Ali treba pomo\u0107i Srbiji da prevlada razne anakronizme i historijska optere\u0107enja. I Rusija je nastala sa sredi\u0161tem u Kijevu, ali je historijski razvoj od kijevske kne\u017eevine napravio moskovsku kne\u017eevinu i kasnije carsku Rusiju i Rusi ne kukaju zbog toga, pa slijede vi\u0161e interese nego emocije, te zbog toga uzimaju Krim.<\/p>\n

Kad ve\u0107 spominjete Ruse, evo, Sergej Lavrov dolazi u Banju Luku, kao jasan znak Rusije da podr\u017eava Dodika te podi\u017ee \u201cspomenik\u201d zadnjem ruskom caru Nikolaju II.?<\/strong><\/p>\n

\u2013\u00a0Lavrov<\/strong>\u00a0podr\u017eava izri\u010dito samostalnu i cjelovitu BiH. Od njega ne treba vi\u0161e ni o\u010dekivati. Mene brine \u0161to pravoslavlje rusko i srpsko u sredi\u0161te stavlja jednog tipi\u010dno reakcionarnog svetitelja iako je zaslu\u017ean za Srbe u Prvom svjetskom ratu, gdje su svetitelji kao putokazi za novo vrijeme. Ne \u017eivi se samo od pro\u0161losti.<\/p>\n

U Moskvi je re\u010deno da je sto\u017eerni politi\u010dar na kojeg se Rusija mora osloniti na Balkanu upravo Milorad Dodik? Naime, i u Srbiji i u Rusiji smatraju Dodika \u201cbranom\u201d prema NATO-u, odnosno da \u0107e sprije\u010diti euroatlantske integracije BiH?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Rusija je prisutna u BiH i na na\u0161em prostoru. To smatram normalnim. Dodikovo mi\u0161ljenje o euroatlantskim integracijama u ovom trenutku je neva\u017eno.<\/p>\n

Mo\u017ee li se o\u010dekivati ve\u0107i anga\u017eman Rusije u BiH, pogotovo nakon \u201cporaza\u201d u Crnoj Gori te \u0161to se i Makedonija okre\u0107e prema Zapadu?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Mislim da je na ovo pitanje mudro odgovorio ministar Lavrov u Banjoj Luci.<\/p>\n

\u0160to mislite o hrvatsko-bo\u0161nja\u010dkim odnosima u BiH? Koliko je dobro za Hrvate koketiranje s Dodikom, a sukobljavanje s Izetbegovi\u0107em?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Hrvati u BiH trebaju sura\u0111ivati i sa Srbima i Bo\u0161njacima. Kako \u0107e se postaviti u pojedinim situacijama, o tome brigu vode izabrani politi\u010dari. Moje mi\u0161ljenje je neva\u017eno. Za koketiranje politi\u010dara nije me briga. To je njihovo pravo.<\/p>\n

Koliko Zagreb shva\u0107a situaciju u BiH te kako ocjenjujete dana\u0161nju politiku Hrvatske i prema BiH i prema poziciji Hrvata?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Slu\u017ebeno je hrvatska politika prema BiH sasvim korektna. Neki detalji podlije\u017ee ispravkama i dogradnji.<\/p>\n

Je li jedan od problema to \u0161to Zagreb zapravo Hrvate u BiH gleda samo kroz poziciju HDZ-a BiH?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Zagreb gleda na BiH u ovom trenutku sasvim ispravno. Zagreb se ne oslanja isklju\u010divo na politiku HDZ-a BiH.<\/p>\n

\u0160to se prema va\u0161im predvi\u0111anjima mo\u017ee dogoditi kad Milorad Dodik postane \u010dlan Predsjedni\u0161tva BiH, s obzirom na njegov \u201creferendumski\u201d pedigre?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Ne\u0107e se dogoditi ni\u0161ta posebno. Ovlasti Predsjedni\u0161tva BiH su simboli\u010dne, a po pitanju unutarnje politike bezna\u010dajne ili nikakve. Ujedno, gospodin Dodik kune se na ustav BiH ako postane \u010dlan Predsjedni\u0161tva BiH.<\/p>\n

\u0160to \u0107e biti ako u Predsjedni\u0161tvo ne u\u0111e Dragan \u010covi\u0107, nego netko drugi, poput \u017deljka Kom\u0161i\u0107a?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Mo\u017ee se dogoditi kriza Predsjedni\u0161tva, ina\u010de je BiH kao dr\u017eava u vrlo kriti\u010dnom stanju.<\/p>\n

Koliko je svrsishodno i \u0161to mo\u017ee donijeti ovo pribli\u017eavanje Hrvata Dodiku i udaljavanje od Bo\u0161njaka?<\/strong><\/p>\n

\u2013 \u010cinjenica je da se \u010covi\u0107 pribli\u017eio Dodiku i Republici Srpskoj. On je time korigirao dotada\u0161nju politiku HDZ-a BiH prema Dodiku. Me\u0111utim, \u010dini se da je udaljavanje od politike\u00a0Izetbegovi\u0107a<\/strong>\u00a0mla\u0111eg momentalna reakcija na dnevnopoliti\u010dke teme (Pelje\u0161ki most, pitanje boraca i haa\u0161kih su\u0111enja i dr.) i pitanje kontinuiteta vlasti. Izetbegovi\u0107 ml. zavr\u0161ava mandat u Predsjedni\u0161tvu i vi\u0161e nije u igri.<\/p>\n

To je krivo gledanje, jer ja sam zamjerao Izetbegovi\u0107u \u0161to zaobilazi neke o\u010dito krive poteze HDZ-a BiH. \u010covi\u0107 se morao pribli\u017eiti predsjedniku RS-a ako je \u017eelio osigurati put prema Europskoj uniji. Dakle, dnevnopoliti\u010dka potreba. Tri nacionalne stranke su u klupku i u jednoj politici koja je donijela malo rezultata.<\/p>\n

Izvor: Jutarnji list<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Teolog, publicist i politolog fra Marko Or\u0161oli\u0107 osniva\u010d je Me\u0111unarodnog interreligijskog i interkulturalnog centra koji promovira me\u0111ureligijski dijalog i razvoj dijaloga o pravdi i miru u BiH i jugoisto\u010dnoj Europi te podr\u017eava ciljeve multireligijskog, multietni\u010dkog i multikulturalnog dru\u0161tva. Fra Marko nam ka\u017ee da je atmosfera uo\u010di izbora uobi\u010dajena.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":791,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-790","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-iz-medija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/790","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=790"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/790\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/791"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=790"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=790"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/imic.ba\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=790"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}