Završne aktivnosti projekta: Vjera u službi izgradnje otpornijih zajednica

Završnim aktivnostima, sesijama i savjetovanjima održanim 11. i 15.  decembra, od kojih je posljednja realizirana u CEI Nahla, uspješno je okončan višemjesečni projekat pod nazivom:

„Djelovanje utemeljeno na vjeri u stvaranju otpornijih zajednica nastalih iz ratnih trauma, s posebnim naglaskom na žene – žrtve seksualnog nasilja u ratu (CRSV)“.

Projekat je realiziran u organizaciji Ujedinjenih nacija i Fonda za izgradnju mira, u okviru aktivnosti agencija UNFPA, IOM i UN Women, uz podršku i lokalnu koordinaciju Internacionalnog multireligijskog i interkulturalnog centra (IMIC) Sarajevo. Projekat je dio zajedničkih napora usmjerenih na jačanje društvene kohezije, mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini.

Fokus na žene koje su preživjele seksualno nasilje u ratu

Tokom provedbe projekta organizirano je šest panela i okruglih stolova u lokalnim zajednicama u kojima žive žene koje su preživjele seksualno nasilje u ratu. Aktivnosti su realizirane u Tuzli, Bratuncu, Bijeljini, Varešu, Banjoj Luci i Sarajevu, uz koordinaciju lokalnih koordinatorica: Sanje Hajdukov, Nihade Ramić, Saudine Beganović, Cvije Krajišnik i Lane Jajčević. Proces dijaloga na panelima i okruglim stolovima je facilitirala Amra Pandžo uz diskusiju sa predstavnicima vjerskih zajednica, a aktivnosti su imale za cilj:

• razvijanje društvene svijesti o položaju ove izuzetno ranjive populacije
• smanjenje stigme, srama i nepovjerenja s kojima se žene preživjele CRSV i danas suočavaju
• osnaživanje lokalnih zajednica da postanu sigurniji, solidarniji i otporniji prostori podrške

Prema izvještajima Ujedinjenih nacija, u Bosni i Hercegovini postoji više od 50.000 žena koje su preživjele seksualno nasilje u ratu,  gdje se mnoge od njih i danas se  suočavaju s ozbiljnim preprekama u ostvarivanju svojih osnovnih ljudskih prava.

25 godina Rezolucije 1325: Žene, mir i sigurnost

Sve projektne aktivnosti doprinose obilježavanju 25 godina Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 – Žene, mir i sigurnost, koja naglašava ključnu ulogu žena u izgradnji mira, sigurnosti i društvene stabilnosti.

U tom kontekstu, žene vjernice i aktivistice su u septembru formirale Inicijativu vjernica za mir i sigurnost, koja je imala idejnu osnovu u provođenju projektnih aktivnosti na terenu.

Inicijativa vjernica za mir i sigurnost

Inicijativa se temelji na uvjerenju da religijske zajednice, a posebno žene unutar njih, posjeduju snažan moralni, društveni i simbolički kapital koji može biti ključan u procesima:

• izgradnje mira i povjerenja
• prevencije i odgovora na nasilje nad ženama
• iscjeljenja ratnih trauma
• jačanja društvene kohezije i solidarnosti

Ključne smjernice Inicijative

1. Sudjelovanje žena
   Puno, ravnopravno i smisleno učešće žena u procesima donošenja odluka, kako u društvu tako i unutar religijskih zajednica, prepoznato je kao temelj održivog mira i sigurnosti.
2. Prevencija i odgovor na nasilje nad ženama
   Poseban fokus stavljen je na prevenciju rodno zasnovanog nasilja i seksualnog nasilja povezanog sa sukobima (CRSV), uz naglašavanje uloge religijskih institucija u javnoj osudi nasilja i pružanju podrške preživjelima.
3. Izgradnja kapaciteta i senzibilizacija za CRSV
   Edukacija, dijalog i osnaživanje religijskih liderica i lidera, žena i mladih ključni su za razbijanje tišine, stigme i nerazumijevanja vezanih za ratno seksualno nasilje.
4. Savezništva za mir
   Inicijativa potiče snažniju saradnju između crkava, religijskih zajednica, civilnog društva i mirovnih inicijativa, s ciljem stvaranja sinergije u djelovanju za mir i sigurnost.
5. Institucionalizacija agende Žene, mir i sigurnost
   Integracija principa Rezolucije 1325 u programe i djelovanje religijskih zajednica prepoznata je kao ključ dugoročne održivosti mirovnih procesa.

Vjera kao resurs za mir i iscjeljenje

Projekat je pokazao da religija, kada se temelji na univerzalnim vrijednostima dostojanstva, suosjećanja, pravde, solidarnosti i praštanja, može biti snažan resurs za iscjeljenje trauma, osnaživanje žena i izgradnju otpornijih zajednica.

Kroz međureligijski dijalog, umjetnost, kreativne alate i lokalne inicijative, otvoreni su prostori za razgovor, razumijevanje i zajedničko djelovanje – uz jasnu poruku da mir počinje priznavanjem ljudskosti svake osobe.

Prethodno 1 od 7 Sljedeće

Ernada Fatima Avdibegović