Mostovi nade – knjiga o životu fra Marka Oršolića, čovjeku koji je gradio puteve dijaloga, mira i povjerenja

„Nada nije naivnost, nego moralna odluka i društvena praksa“, poruka je koja je snažno obilježila život i djelovanje fra Marka Oršolića, jednog od najprepoznatljivijih bosanskohercegovačkih franjevaca, intelektualaca i mirotvoraca. Upravo toj ideji posvećena je knjiga Mostovi nade – Prisjećanja i kazivanja Marka Oršolića, autora Nikole Vučića, koja donosi svjedočenja, razgovore i refleksije o čovjeku čiji je život bio posvećen susretu, dijalogu i izgradnji povjerenja među ljudima različitih vjera, naroda i svjetonazora.

Promocija knjige održana je 6. jula 2026. godine u Sarajevu, u organizaciji Bosanskog kulturnog centra Kantona Sarajevo, Synopsysa, Međunarodnog multireligijskog i interkulturalnog centra (IMIC) „Zajedno“ i TPO Fondacije. Promociji su prisustvovali brojni prijatelji, saradnici i poštovaoci lika i djela fra Marka Oršolića, svjedočeći o trajnoj snazi njegove poruke mira i zajedništva.

O knjizi su govorili Mišo Kulić, Besima Borić, Elma Softić-Kaunitz, Amra Pandžo i autor Nikola Vučić, dok je razgovor moderirala Sanela Dujković. Umjetnički performans izvela je Uma Đurić, dajući večeri dodatnu emotivnu i simboličku dimenziju.

Autor Nikola Vučić kazao je da je knjiga nastala iz potrebe da se sačuva sjećanje na osobu čiji su život, misao i djelovanje bili posvećeni povezivanju ljudi i očuvanju nade u društvu obilježenom ratnim traumama, podjelama i političkim razočarenjima.

Knjiga Mostovi nade ne donosi samo sjećanja na fra Marka Oršolića, nego i njegove misli koje ostaju kao putokaz za one koji dolaze. Umjesto klasičnog zaključka, fra Marko je želio ostaviti poruke koje pozivaju na razmišljanje, unutarnju promjenu i odgovorno djelovanje.

Među najvažnijim porukama ističe se poziv na snagu preobrazbe. Nadovezujući se na iskustvo svetog Franje Asiškog s gubavcima, fra Marko je govorio o mogućnosti da čovjek kroz ljubav, predanost i duhovni rast promijeni vlastite granice i ono što mu se čini teško prihvatljivim pretvori u prostor susreta i razumijevanja.

Za njega čovjek nije smio biti samo posmatrač svijeta, nego aktivni učesnik promjene. Pozivao je da se mržnja pretvara u ljubav, nepravda u pravdu, a ravnodušnost u suosjećanje. Upozoravao je da se zlo ponavlja kada ljudi pristanu na šutnju i kada se podjele pretvore u trajni način života.

Fra Marko Oršolić vjerovao je da je dijalog među religijama i kulturama nužan put za Bosnu i Hercegovinu i cijelu Evropu. Posebno je isticao značaj susreta judaizma, kršćanstva i islama, smatrajući da budućnost različitih zajednica može počivati samo na ravnopravnosti, međusobnom uvažavanju i saradnji.

Predanost fra Marka Oršolića izgradnji mira i međureligijskog razumijevanja prepoznata je brojnim priznanjima u Bosni i Hercegovini i međunarodnoj zajednici.

Među posebno značajnim priznanjima izdvaja se nagrada Abt-Emmanuel-Heufelder, koju je 1996. godine primio zajedno s protojerejem Slobodanom Milunovićem u benediktinskoj opatiji Niederaltaich. Priznanje je dodijeljeno za njihovu hrabru i ustrajnu posvećenost ekumenskom dijalogu, razumijevanju i miru među različitim narodima i vjerskim zajednicama.

Fra Markov doprinos kulturnom i javnom životu Sarajeva prepoznat je i kroz Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva 1991. godine, dodijeljenu za njegovo dugogodišnje aktivno djelovanje u kulturnom i javnom životu grada.

Kao osnivač IMIC-a „Zajedno“, fra Marko Oršolić je 1998. godine dobio Zlatnu povelju mira Internacionalne lige humanista, zajedno s Krstanom Bijeljcem, Jakobom Fincijem i Ferhatom Šetom. Priznanje je dodijeljeno za izvanredan doprinos uspostavi mira, povjerenja i saradnje, kao i očuvanju multietničkog Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

Godine 2013., povodom Međunarodnog dana mira, dodijeljena mu je Nagrada za mirovni aktivizam Mreže za izgradnju mira u Bosni i Hercegovini, kao potvrda višedecenijskog rada na izgradnji mira, nenasilja i povezivanja ljudi.

Promocija knjige Mostovi nade pokazala je da fra Marko Oršolić i danas ostaje snažno prisutan u javnom, intelektualnom i moralnom prostoru Bosne i Hercegovine. Njegovo nasljeđe nije samo sjećanje na prošlost, nego izazov sadašnjosti – da u vremenu novih podjela nastavimo graditi mostove umjesto zidova.

Njegov život svjedoči da mir nije samo odsustvo sukoba, nego svakodnevna odluka: odluka za susret, razumijevanje, poštovanje i zajedničku budućnost, a i čemu knjiga bogato govori.

Ernada Fatima Avdibegović