IMIC - "Zajedno"
INTERNACIONALNI, MULTIRELIGIJSKI I INTERKULTURALNI CENTAR

Vareš: Održana panel diskusija “Sjećanje i budućnost – Žene, mir, sigurnost Vareš” 

0

U  okviru  projekta  „Djelovanje  utemeljeno  na  vjeri,  kao  put  izgradnje  otpornijih  zajednica  pogođenih ratnim traumama, s posebnim naglaskom na žene koje su preživjele seksualno nasilje  u ratu“ 14 novembera 2025. godine u Varešu je održana treća od šest planiranih panel diskusija.  Domaćin događaja bio je JU Centar za kulturu i edukaciju Vareš, a skup je trajao od 15:00 do  19:00 sati. Lokalni koorganizatori bili su BZK „Preporod“ Vareš, JU Centar za edukaciju i kulturu  Vareš,  Odjel  za  brak  i  porodicu  MIZ  Vareš  te  lokalna  koordinatorica  Saudina  Beganović.  Facilitatorke  i  koordinatorice  ispred  IMICA  i  UNFPA  bile  su  dr.  Amra  Pandžo  i  mr.  Ernada  Avdibegović.

Panelisti  su  bili:  historičarka  Zilha  Mastalić  –  Košuta,  imam  Kasim  ef.  Zubača  i  fra  Mirko  Majdančić.

Dijalog o vjeri, otpornosti i ulozi žena 

Okupljanje  je  imalo  za  cilj  otvaranje  prostora  za  razgovor  između  predstavnika  vjerskih  zajednica,  ženskih  organizacija,  obrazovnih  institucija  i  akademske  zajednice  o  ulozi  vjere  u  jačanju otpornosti zajednica pogođenih ratnim traumama. Poseban fokus stavljen je na žene koje  su preživjele ratno nasilje, smanjenje stigme i izgradnju razumijevanja i podrške. Na diskusiji je  prisustvovalo 40 učesnika iz brojnih lokalnih institucija, udruženja i škola.

Važnost svjedočenja i borbe za pravdu 

Historičarka dr Zilha Mastalić – Košuta u svom izlaganju je istakla da su zahvaljujući hrabrosti  žrtava i njihovim svjedočenjima te borbi za pravdu, postavljeni temelji borbe protiv nekažnjivosti  za zločine silovanja i seksualnog nasilja u ratu. Na taj način su postavljeni temelji savremenog  međunarodnog  humanitarnog  prava  koje  štiti  žene  u  oružanim  sukobima.  Navela  je  jedan  od  izvještaja koji je podnijela zastupnica bosanskih žrtava Catharine MacKinnon u kojem je naveden  broj od 50.000 silovanih žena u Bosni i Hercegovini. Međutim, postoje i druge brojke jer je teško  potpuno utvrditi konačan broj. Mastalić-Košuta je istakla da je pred Medjunarodnim krivičnim  sudom  za  ratne  zločine  skoro  130  osoba  procesuirano  za  brojne  zločine  izvršene  na  području  Bosne i Hercegovine a od tog broja blizu 80 za zločine silovanja i seksualnog zlostavljanja. Ovi  postupci dali su snažan pravni okvir u borbi protiv nasilja nad ženama. Posebno je naglasila da  mnoge žene koje su preživjele seksualno nasilje i dalje su bez pravde, podrške i priznanja. Ratni  zločini  ne  zastarijevaju  i  mogu  se  procesuirati  pred  međunarodnim  i  nacionalnim  sudovima.  Međunarodno pravo jasno štiti oba spola i suprotstavlja se svim oblicima diskriminacije na rasnoj  osnovi.

Uloga vjerskih zajednica 

Predstavnici vjerskih zajednica dali su važan doprinos razgovoru. Kasim ef. Zubača podsjetio je da je Islamska zajednica još tokom rata zauzela jasan stav o zaštiti  žena, te da su imami i danas među prvim osobama kojima se žene obraćaju za podršku. Imam je  naglasio da je početkom 1993. donesena fetva, vjersko-pravno mišljenje koje prepoznaje ranjivost  žena žrtava ratnih trauma i poziva zajednicu da ih zaštiti i podrži. U to vrijeme neke porodice su  se odricale žena koje su preživjele nasilje, pa je 1992. godine pripremljen i distribuiran letak u  džematima kojim se naglašava da su te žene žrtve da su nevine i da zaslužuju poštovanje i zaštitu.  Naglasio  je  da  se  žrtve  i  danas  obraćaju  imamima  i  sveštenicima,  te  da  se  u  Varešu  također  susreću sa slučajevima žena iz te kategorije, a koje trebaju podršku. Istaknuto je da se bilo koje  nasilje ne smije opravdavati vjerom i da Islamska zajednica kroz Odjel za brak i porodicu pruža  podršku ženama, uz poruku da su dostupni svim građanima. Posebno je naglasio da se nasilje ni u  kom obliku ne može opravdavati vjerom i da su programi savjetovališta i porodične podrške sve  potrebniji. Fra Mirko Majdančić govorio je o izazovima današnjeg društva, naglašavajući važnost  zdravih  porodičnih  odnosa,  međusobnog  poštovanja  i  uloge  vjere  u  procesu  iscjeljenja  i  smirivanja  međuljudskih  odnosa.  Nasilje  nad  ženama,  istakao  je,  predstavlja  jedan  od  najtežih  oblika narušavanja ljudskog dostojanstva.

Glasovi žena – snaga svjedočenja 

U  otvorenoj  diskusiji  učestvovale  su  i  žene  koje  su  preživjele  ratne  traume  te  su,  uz  veliko  dostojanstvo, naglasile važnost podrške, javnog govora i međusobne solidarnosti. Ukazale su na  to  da  institucionalna  podrška  i  dalje  nije  dovoljno  razvijena  te  da  se  mnoge  žene  suočavaju  s  posljedicama stigme i nerazumijevanja okoline kao i da j veliki broj i neprijavljenih silovanja a to  govori da žene ostaju bez novčane naknade koja ih sleduje.

Završni dio programa i zaključci  

Skup je završen predstavljanjem inicijative „Vjernice u izgradnji mira i sigurnosti u BiH“, nakon  čega  je  uslijedio  muzički  program  duhovne  muzike izvedbi  lokalnog  omladinskog  hora  i  Muzičke note i fra Mirka Majdančića.

Kao zaključni nam se nameću:

–     U Varešu postoji solidno razvijena društvena kohezija, ali je stigma prema ženama koje su preživjele ratne traume još prisutna.

–     Neophodno je pružiti podršku i njihovim porodicama i djeci.

–     Potrebno  je  nastaviti  organizirati  senzibilne  razgovore o  ratnim  traumama  u  školskoj  i široj društvenoj zajednici.

–     Vjerske zajednice imaju značajnu ulogu u jačanju povjerenja i podrške preživjelima.

–     Potrebna je snažnija saradnja vjerskih zajednica, škola, institucija i ženskih organizacija.

–     Ključ oporavka je ekonomsko i psihološko osnaživanje žena.

–     Državne institucije trebaju razviti stručnije i dostupnije programe podrške, uz doprinos nevladinog sektora.

Sprovođenje ove inicijative je omogućeno kroz projekat “Žene vode na putu mira i sigurnosti u  Bosni  i  Hercegovini”,  koji  se  implementira  uz  podršku  Fonda  za  izgradnju  mira  generalnog  sekretara Ujedinjenih nacija (PBF) u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice  BiH. Projekat se implementira pod vodstvom rezidentne koordinatorice UN-a u BiH, a zajednički  ga  provode  UN  Women,  Međunarodna  organizacija  za  migracije  (IOM)  i  Populacijski  fond  Ujedinjenih nacija (UNFPA).

Ernada Fatima Avdibegović

FOTO: iziz.unsa.ba

 

 

Ostavite odgovor

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.

Odgovorni ste za sav sadržaj u Vašim komenatarima. Naš portal ne može preuzeti odgovornost za sadržaj vaših postova.

2