Obala Kulina Bana 39
71000 Sarajevo
Bosnia and Herzegovina
Tel/Fax +387-33-232-310; 440-904
Website www.imic.ba
e-mail: info@imic.ba
Obala Kulina Bana 39
71000 Sarajevo
Bosnia and Herzegovina
Tel/Fax +387-33-232-310; 440-904
Website www.imic.ba
e-mail: info@imic.ba
Oporavite lozinku.
Lozinka će vam biti poslana e-poštom.
U okviru projekta „Djelovanje utemeljeno na vjeri, kao put izgradnje otpornijih zajednica pogođenih ratnim traumama, s posebnim naglaskom na žene koje su preživjele seksualno nasilje u ratu“ 14 novembera 2025. godine u Varešu je održana treća od šest planiranih panel diskusija. Domaćin događaja bio je JU Centar za kulturu i edukaciju Vareš, a skup je trajao od 15:00 do 19:00 sati. Lokalni koorganizatori bili su BZK „Preporod“ Vareš, JU Centar za edukaciju i kulturu Vareš, Odjel za brak i porodicu MIZ Vareš te lokalna koordinatorica Saudina Beganović. Facilitatorke i koordinatorice ispred IMICA i UNFPA bile su dr. Amra Pandžo i mr. Ernada Avdibegović.
Panelisti su bili: historičarka Zilha Mastalić – Košuta, imam Kasim ef. Zubača i fra Mirko Majdančić.
Dijalog o vjeri, otpornosti i ulozi žena
Okupljanje je imalo za cilj otvaranje prostora za razgovor između predstavnika vjerskih zajednica, ženskih organizacija, obrazovnih institucija i akademske zajednice o ulozi vjere u jačanju otpornosti zajednica pogođenih ratnim traumama. Poseban fokus stavljen je na žene koje su preživjele ratno nasilje, smanjenje stigme i izgradnju razumijevanja i podrške. Na diskusiji je prisustvovalo 40 učesnika iz brojnih lokalnih institucija, udruženja i škola.
Važnost svjedočenja i borbe za pravdu
Historičarka dr Zilha Mastalić – Košuta u svom izlaganju je istakla da su zahvaljujući hrabrosti žrtava i njihovim svjedočenjima te borbi za pravdu, postavljeni temelji borbe protiv nekažnjivosti za zločine silovanja i seksualnog nasilja u ratu. Na taj način su postavljeni temelji savremenog međunarodnog humanitarnog prava koje štiti žene u oružanim sukobima. Navela je jedan od izvještaja koji je podnijela zastupnica bosanskih žrtava Catharine MacKinnon u kojem je naveden broj od 50.000 silovanih žena u Bosni i Hercegovini. Međutim, postoje i druge brojke jer je teško potpuno utvrditi konačan broj. Mastalić-Košuta je istakla da je pred Medjunarodnim krivičnim sudom za ratne zločine skoro 130 osoba procesuirano za brojne zločine izvršene na području Bosne i Hercegovine a od tog broja blizu 80 za zločine silovanja i seksualnog zlostavljanja. Ovi postupci dali su snažan pravni okvir u borbi protiv nasilja nad ženama. Posebno je naglasila da mnoge žene koje su preživjele seksualno nasilje i dalje su bez pravde, podrške i priznanja. Ratni zločini ne zastarijevaju i mogu se procesuirati pred međunarodnim i nacionalnim sudovima. Međunarodno pravo jasno štiti oba spola i suprotstavlja se svim oblicima diskriminacije na rasnoj osnovi.
Uloga vjerskih zajednica
Predstavnici vjerskih zajednica dali su važan doprinos razgovoru. Kasim ef. Zubača podsjetio je da je Islamska zajednica još tokom rata zauzela jasan stav o zaštiti žena, te da su imami i danas među prvim osobama kojima se žene obraćaju za podršku. Imam je naglasio da je početkom 1993. donesena fetva, vjersko-pravno mišljenje koje prepoznaje ranjivost žena žrtava ratnih trauma i poziva zajednicu da ih zaštiti i podrži. U to vrijeme neke porodice su se odricale žena koje su preživjele nasilje, pa je 1992. godine pripremljen i distribuiran letak u džematima kojim se naglašava da su te žene žrtve da su nevine i da zaslužuju poštovanje i zaštitu. Naglasio je da se žrtve i danas obraćaju imamima i sveštenicima, te da se u Varešu također susreću sa slučajevima žena iz te kategorije, a koje trebaju podršku. Istaknuto je da se bilo koje nasilje ne smije opravdavati vjerom i da Islamska zajednica kroz Odjel za brak i porodicu pruža podršku ženama, uz poruku da su dostupni svim građanima. Posebno je naglasio da se nasilje ni u kom obliku ne može opravdavati vjerom i da su programi savjetovališta i porodične podrške sve potrebniji. Fra Mirko Majdančić govorio je o izazovima današnjeg društva, naglašavajući važnost zdravih porodičnih odnosa, međusobnog poštovanja i uloge vjere u procesu iscjeljenja i smirivanja međuljudskih odnosa. Nasilje nad ženama, istakao je, predstavlja jedan od najtežih oblika narušavanja ljudskog dostojanstva.
Glasovi žena – snaga svjedočenja
U otvorenoj diskusiji učestvovale su i žene koje su preživjele ratne traume te su, uz veliko dostojanstvo, naglasile važnost podrške, javnog govora i međusobne solidarnosti. Ukazale su na to da institucionalna podrška i dalje nije dovoljno razvijena te da se mnoge žene suočavaju s posljedicama stigme i nerazumijevanja okoline kao i da j veliki broj i neprijavljenih silovanja a to govori da žene ostaju bez novčane naknade koja ih sleduje.
Završni dio programa i zaključci
Skup je završen predstavljanjem inicijative „Vjernice u izgradnji mira i sigurnosti u BiH“, nakon čega je uslijedio muzički program duhovne muzike izvedbi lokalnog omladinskog hora i Muzičke note i fra Mirka Majdančića.
Kao zaključni nam se nameću:
– U Varešu postoji solidno razvijena društvena kohezija, ali je stigma prema ženama koje su preživjele ratne traume još prisutna.
– Neophodno je pružiti podršku i njihovim porodicama i djeci.
– Potrebno je nastaviti organizirati senzibilne razgovore o ratnim traumama u školskoj i široj društvenoj zajednici.
– Vjerske zajednice imaju značajnu ulogu u jačanju povjerenja i podrške preživjelima.
– Potrebna je snažnija saradnja vjerskih zajednica, škola, institucija i ženskih organizacija.
– Ključ oporavka je ekonomsko i psihološko osnaživanje žena.
– Državne institucije trebaju razviti stručnije i dostupnije programe podrške, uz doprinos nevladinog sektora.
Sprovođenje ove inicijative je omogućeno kroz projekat “Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini”, koji se implementira uz podršku Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF) u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH. Projekat se implementira pod vodstvom rezidentne koordinatorice UN-a u BiH, a zajednički ga provode UN Women, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA).
Ernada Fatima Avdibegović
FOTO: iziz.unsa.ba
Prethodni članak
Oporavite lozinku.
Lozinka će vam biti poslana e-poštom.